Sekretar Udruženja "Mladi muslimani" Anes Džunuzović kazao je da naučni skup ima dva panela, a povod skupa je činjenica da u društvu postoji puno predrasuda prema osmanskom periodu.
"To smo, čini mi se naslijedili iz jugoslovenskog perioda kada su postojali određeni narodi kojima je odgovarao taj otklon prema osmanskom periodu. Puno je predrasuda o Osmanlijama. U ovom premenu kada je Turska u ekspanziji, jača i kada imamo i tu filmsku produkciju privlači se pažnja i pozornost šire javnosti, intelektualne i političke", pojasnio je Džunuzović.
Prema njegovim riječima, kako Turska postaje sve jača država, javlja se potreba među građanima, intelektualacima da znaju više o Osmanskom periodu.
"Skupom smo željeli doprinijeti u razbijanju tih predrasuda. S druge strane, uloga Bošnjaka u tom periodu je jako interesantna za nas. Ima puno predrasuda, puno neznanja", poručio je Džunuzović.
Haris Dervišević sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu je govorio o temi "Kako su Bošnjaci utjecali na razvoj Osmanske umjetnosti".
"Veliki broj Bošnjaka su bili vakifi diljem Osmanskog carstva, počevši od Bosne pa do Meke, Medine, Egipta, Sirije, Anadolije... I te slučajeve treba ispitati. Treba ispitati i veliki broj Bošnjaka koji su bili umjetnosti i koji su u velikoj mjeri doprinijeli razvoju osmanske umjetnosti", kazao je Dervišević.
Od Nesuha Natrakčija, Nakaša Osmana, nastavio je Dervišević, to su sve ličnosti i pitanja koja treba ispitati.
"Ta su imena više poznata u svijetu nego kod nas. Na sultanskom dvoru je bilo 20 kaligrafa porijeklom iz Bosne, za koje znaju osmanski historičari, ali mi u Bosni tek sad otkrivamo ta imena", kazao je Dervišević.
Prema njegovim riječima, Bošnjaci u Osmanskom carstvu su doprinijeli umjetnosti tako što su donijeli neke nove stilove, dali mnoga djela...
"Znamo da je Hadži-Sinanovu tekiju u Sarajevu sagradio Silahdar Mustafa-paša, ali ne znamo da je on i na istoku Anadolije sagradio izuzetno veliki karavansaray koji je možda i najznačajniji objekat na tom dijelu", poručio je Dervišević.
