Ovaj dan rezultat je Rezolucije Generalne skupštine UN-a, kojom je 1. novembra 2005. godine 27. januar jednoglasno uvojen kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust, datum kada je Crvena armija oslobodila zloglasni koncentracioni logor Aušvic.
Kako je rečeno na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu, obilježavanje ovog dana u BiH organizirat će, pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Jevrejska zajednica BiH, Historijski muzej BiH te Historijski arhiv Sarajevo.
Tako će u Jevrejskoj opštini u Sarajevu sutra u 11.00 sati saradnik spomenutog Instituta Muhamed Mešić održati predavanje "Od Aušvica do Darfura", uz uvodno izlaganje predsjednika Jevrejske zajednice BiH Jakoba Fincija. Slijedit će prezentacija dvije knjige – "Nacističko 'konačno rješenje' jevrejskog pitanja u okupiranim zemljama zapadnog Balkana" autora prof.mr. Muharema Krese te "Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bošnjacima“ autora dr. Rasima Muratovića.
"Sjećanje na holokaust" naziv je izložbe koja će povodom ovog dana biti postavljena u Galeriji Novi hram u 18.00 sati. Pripremili su je Amra Čusto, Milena Gašić, Sejdalija Gušić, Muhiba Kaljanac i Eli Tauber. Riječ je o samo malom segmentu iz bogate arhive antisemitskih plakata i štampe, koju posjeduju Historijski muzej BiH i Historijski arhiv Sarajevo. Na njima, Jevreji se prikazuju kao prijetnja čovječanstvu, čudovišta i zlo koje treba iskorijeniti, pravdajući tako fašističke zločine protiv tog naroda.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Smail Čekić holokaust, najmasovniji genocid u XX stoljeću, ocjenjuje zločinom koji je čovječanstvu nanio ogromne ljudske i materijalne žrtve i on ne može biti prepušten prošlosti i zaboravu.
"Iz nacističkog holokausta čovječanstvo još ima mogućnosti izvući historijsku pouku i poruku te osigurati bolju budućnoist za sve nas, mada je genocid u Bosni i Hercegovini i Ruandi na kraju XX stoljeća, te u Darfuru početkom XXI stoljeća, pokazao, nažalost, ogromno negativno iskustvo", kazao je Čekić.
Direktorica Historijskog muzeja BiH Muhiba Kaljanac i direktor Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gušić ističu kako je sutrašnja izložba obuhvatila samo mali dio propagandnog materijala iz tog perioda, koji pokazuje koliko je jaka bila antisemitska propaganda, vršena pod nadzorom vlasti, a u skladu s idejama nacističke Njemačke. To se vidi na brojnim plakatima, državnim proglasima i zakonskim odredbama te čak i seriji poštanskih maraka antijevrejskog sadržaja.
Sutrašnjoj manifestaciji prisustvovat će i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Haris Silajdžić.
Termin holokaust (hebrejska riječ s grčkim korijenom koja znači "žrtva paljenica") koristi se za opis genocida i svih drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koje su nacisti od 1933. do 1945. izvršili u različitim dijelovima Evrope, pobivši desetine miliona ljudi. Šest miliona bili su Jevreji, odnosno više od dvije trećine ukupnog jevrejskog stanovništva Evrope. Od toga, njih 12.000 je iz BiH. Nakon Drugog svjetskog rata, riječ se koristi isključivo za zločine nad evropskim Jevrejima.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
