{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bosanskohercegovačke "mazge" u europskom narko lancu

C
7.5.2008. u 08:45
0
0
Bosanskohercegovačke "mazge" u europskom narko lancu
0
Bosanskohercegovačke "mazge" u europskom narko lancu
Građani BiH su u europskim policijskim krugovima sve poznatiji zbog krijumčarenja droge. Narko bosovi regrutuju bh. državljane i koriste domaće kompanije za transport droge u Zapadnu Europu.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Ujutro 16. novembra prošle godine telefon je zazvonio u sobi dvadesetsedmogodišnjeg Damira Zebe u Norčepingu, gradu u središnjem dijelu Švedske u kojem živi 6.500 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine (BiH). Ovaj Sarajlija spremno je dočekao poziv.

Sa druge strane žice nalazio se dvadesetšestogodišnji Goran Ćalov, državljanin bivše Srbije i Crne Gore (SCG), koji je zvao iz Malmea, grada na jugu Švedske. Ćalov je Zebi rekao da bude spreman da tog poslijepodneva isporuči paket koji je u ponoć stigao autobusom iz Sarajeva.

Malo prije tri sata tog popodneva Zeba je došao do garaže u industrijskoj zoni Norčepinga u kojoj je bio parkiran autobus sa velikim natpisom "Zeba tours". Autobus je pripadao istoimenoj sarajevskoj kompaniji čije je vlasnik Damirov otac Sakib.
Na dogovorenoj lokaciji u autu je čekao četrdesetsedmogodišnji finski državljanin Jan-Gustav Johannes Bexar. Damir Zeba je ušao u garažu, izvadio crnu torbu i predao je Bexaru. Dok je Finac stavljao torbu u svoj auto, uz zvuke sirena garažu su opkolili specijalci švedske policije. Zeba i Bexar su uhapšeni.

U torbi je bilo 12 kilograma smeđeg heroina ulične vrijednosti milion ili više eura.
Zeba nije znao da je sat ranije u Malmeu, te na drugoj lokaciji u blizini Norčepinga policija već uhapsila Gorana Ćalova, te tridesetpetogodišnjeg Božu Ćalova i godinu mlađeg Ivana Čolića, također državljane bivše SCG. Mjesec dana kasnije u Malmeu je uhapšen i Kasim Zeba, koji je prema informacijama iz Ministarstva vanjskih poslova BiH došao posjetiti sina.

Bila je to završnica dugo planirane akcije u kojoj je, prema navodima švedske policije, barem nakratko prekinut međunarodni lanac trgovine drogom u kojem se droga transportovala iz BiH i rasturala u Skandinaviji. Naime, policija vjeruje da je ova pošiljka heroina bila namijenjena norveškom tržištu, te da je u Švedskoj trebala biti samo izmiješana i prepakovana. Heroin je prevezen u autobusu kompanije Zeba tours na redovnoj liniji Sarajevo-Malme-Norčeping.

Slučaj Damira Zebe nije izuzetak. On je jedan od barem 280 bh. građana za koje Interpol navodi da su umiješani u šverc drogom. Neki od njih su uhapšeni, za nekima se traga, a dio je pod istragom europskih policija. Sarajevo je centar iz kojeg narkobosovi porijeklom sa Sandžaka i Kosova upravljaju operacijama šverca droge u Zapadnu Europu. Prema podacima Interpola u posljednjih sedam godina policije 16 europskih zemalja su od bh. državljana zaplijenile blizu tonu heroina i 1,4 tone marihuane.

S obzirom da policija procjenjuje da se zaplijeni između pet i 15 posto ukupno prošvercane droge, bh. državljani su u tom periodu mogli prokrijumčariti više od 20 tona heroina i marihuane. Bosanci i Hercegovci su također uhapšeni u pokušaju šverca preko 150 kilograma kokaina, 86 kilograma amfetamina, kao i 140.000 tableta ekstazija. U potrazi za drogom oni su išli čak i do Brazila, Argentine i Bolivije. Međutim, ovo nije konačna cifra. Neke države ovakve slučajeve ne prijavljuju Interpolu, ali i mnogi građani BiH imaju dvojna državljanstva, te se u evidenciji Interpola vode kao državljani Srbije ili Hrvatske.

Zeba nije jedini

Policija kaže da Bosanci i Hercegovci švercaju drogu u više europskih država, mada posebno ističu Njemačku, Austriju, Sloveniju i skandinavske zemlje. U ovim državama živi najveći broj ljudi porijeklom iz BiH.

Nermin Lagumdžija, načelnik Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH (MUP FBiH) kaže da se za poslove prevoženja droge regrutuju bh. izbjeglice na zapadu koje imaju finansijske probleme.
"Ispočetka ih angažiraju u nekim poslićima za sitne zarade od 200 do 300 eura, a onda im ponude od 1.000 do 2.000 eura da prebace neko vozilo", kaže Lagumdžija i dodaje da neki od tih ljudi nisu znali da se u vozilima nalazi droga.

On kaže da u narko organizacijama postoje ljudi čiji je posao da regrutuju prenosioce droge. Članovi bande te ljude provjeravaju i po dvije godine i to samo za jedan veći transport droge. Mazge, kako ih u žargonu nazivaju, su obično ljudi koji ne poznaju strukturu narko organizacije.

"Stoga, kada budu uhapšeni, policija ne može saznati ni ko ih je angažovao za taj posao", kaže Lagumdžija.

Krijumčari droge često koriste autobuse i kamione bh. kompanija. Policija smatra da kamionima u kojima se iz Turske u BiH prevozi odjeća, hrana i druga roba stižu i znatne količine heroina.

Na vozilima se vrše prepravke kako bi se u njima neprimijećeno krijumčarila droga. Prema operativnim podacima MUP-a FBiH u blizini Rakovice kod Sarajeva, na putu prema Kiseljaku, nalazi se autolimarska radionica gdje se za potrebe krijumčarenja droge i drugih roba prave tajne pregrade na karoseriji vozila i u rezervoarima.
Iako je granica prva linija odbrane od šverca narkoticima, Granična policija BiH i carinici nemaju skener za pregled vozila kojim bi mogli otkriti tajne pregrade. Sa druge strane krijumčari dobro poznaju slabosti granične policije i stalno mijenjaju tehnike rada.

Osim prepravljenih, krijumčari koriste i standardna vozila, a drogu sakrivaju u robi.
Prije četiri godine Kasim Sadiković, vlasnik kompanije SA Tours, koja organizuje šoping ture u Turskoj, prijavio je bh. policiji da će krijumčari pokušati u njegovom kamionu transportovati drogu od Istambula do Sarajeva. Turska policija provjerila je ove navode i pronašla 13 kilograma heroina u robi spremnoj za utovar u kamione Sadikovićeve firme. Sarajevska policija je i ove godine dobila dojavu da se droga nalazi u kamionu ove kompanije. Međutim, nisu ništa pronašli, kaže Muhamed Hasanović, načelnik Odjela za suzbijanje narkomanije MUP-a KS.

Sadiković kaže da krijumčar koji je namjeravao prenijeti drogu u njegovom kamionu još uvijek slobodno šeta Sarajevom.

Policija uglavnom obraća pažnju na autobuse koji ulaze u BiH sa istoka. Međutim, kokain, ekstazi, amfetamini i druge sintetičke droge u ovu zemlju stižu i iz Zapadne Europe. Autobus njemačke kompanije Prošić, u vlasništvu Nihada Prošića, porijeklom iz BiH, zaustavljen je na hrvatskoj granici u januaru 2006. godine. Prema informacijama iz MUP-a Hrvatske carinici su kod jednog putnika sa Holandskim putnim ispravama u tetrapak kutijama od sokova otkrili 6,2 kilograma amfetamina i 10.000 tableta ekstazija. Droga je vjerovatno bila na putu iz Holandije, preko Njemačke u BiH, kaže Željko Petković, inspektor u Odjelu kriminaliteta droga MUP-a Hrvatske.



Hasanović kaže da policija sumnja da se droga prevozi autobusima i kamionima osam kompanija. U posljednjih godinu dana kontrolisali su tri prijevoznika, ali drogu nisu pronašli, kaže on.

Sudski nalog za pretrese autobusa i kamiona nije teško dobiti, kaže Hasanović, ali do policije rijetko dolaze pouzdane informacije o isporukama droge koje bi opravdale dobijanje naloga.

Vlasnici kompanija se obično brane tvrdnjom da nisu znali da se droga prenosi u njihovim autobusima i kompanijama.

Tako je bilo i prije tri godine kada su bugarski carinici na graničnom prijelazu Kapetan Andreev na granici sa Turskom pronašli blizu devet kilograma heroina koji je bio sakriven u kamionu kompanije Hari 2 iz Novog Travnika, kaže Lagumdžija. Dva vozača su optužena i osuđena na 10 godina zatvora, a vlasnik je oslobođen sumnje.
No, prema riječima policije, slučaj kompanije Zeba tours pokazuje da neki od autoprijevoznika znaju šta se nalazi u njihovim vozilima. Lagumdžija kaže da su i ranije imali informacije da Zeba tours prevozi drogu, ali da u nedostatku opreme kojom bi potvrdili valjanost dojave nisu tražili nalog za pretres.

Autoprijevoznici koji vode računa o vlastitom imidžu sami kontrolišu robu i putnike, kaže Muhamed Šaćiragić, direktor najveće autobuske kompanije u zemlji Centrotrans-Eurolines iz Sarajeva. Šaćiragić dodaje da njegova kompanija radi u skladu sa ISO standardom koji propisuje 150 postupaka među kojima su kontrola prtljaga, tehnički pregled vozila, periodično pretresanje kompletnog vozila i unutrašnja kontrola osoblja u firmi.

Ipak i pored rigoroznih kontrola, narkomafija pronalazi načine da izmanipulira autobuske kompanije. Prije šest godina jedan građanin zamolio je vozača Centrotransa da ponese video kasetu i preda je njegovom rođaku u inostranstvu. Kada su carinici na granici otvorili omotnicu kasete, unutar nje su pronašli drogu. Šaćiragić kaže da je vozač bio nasamaren.

Droga u kondomima

Nekada je previše rizično drogu skrivati u prtljagu, trgovačkoj robi ili tajnim pregradama u vozilima. Tada na scenu stupaju ljudi koji su za novac spremni drogu prenijeti u vlastitim utrobama, zapakiranu u lateks gumu od koje se prave kondomi. Ovako zapakiranu drogu moguće je izbaciti iz organizma u periodu od 24 do 36 sati. Policija "mazge" nikada ne uspije otkriti.

Nešto je krenulo po zlu šezdesetosmogodišnjem Živku Juričiću iz Imotskog koji je u septembru 2004. godine pronađen mrtav u sobi sarajevskog hotela Palas. Obdukcija je pokazala da je Juričić preminuo od posljedica predoziranja kokainom kojeg je nosio u malim paketićima u svojoj utrobi.

Ovaj starac je progutao 63 paketića sa ukupno 732 grama kokaina. Kobna su bila dva paketića na kojima je pukao omot od aluminijske folije i lateks gume. Prema nalazima patologa, Juričić je preminuo u teškim mukama. U njegovom donjem vešu pronađeno je 14 ovalnih paketića dugačkih pet, a širokih dva centimetra. Izbacio ih je pred smrt. Ostalih 49 paketića ostalo je u želucu, tankom i debelom crijevu.

Policija nikada nije saznala koliko je dugo Juričić u sebi držao drogu i za koga ju je prenosio. Juričić je sahranjen u svom rodnom gradu Imotskom u Hrvatskoj kojeg je napustio prije 40 godina i gdje ga se više niko ne sjeća.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: