{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bosanci i Hercegovci se sve češće razvode, ali ne zbog nevjere

2.4.2012. u 14:50
406
158
Bosanci i Hercegovci se sve češće razvode, ali ne zbog nevjere
406
Bosanci i Hercegovci se sve češće razvode, ali ne zbog nevjere
Foto: Ilustracija
Agencija za statistiku BiH je prošle sedmice objavila podatak da je u našoj zemlji prošle godine registrovano za 40,77 posto više razvoda brakova u odnosu na 2010. Tačnije, ukupan broj razvoda u 2011. je 1.609. Više je razloga zašto je to tako, jedan od njih je svakako i ekonomska situacija u državi, koja utječe na porodicu kao osnovnu ćeliju društva.
"Jedan od uzroka svakako jeste ekonomska kriza, ako se to u našem slučaju uopće može tako nazvati, to je već dugoročna ekonomska nemoć. To svakako kod ljudi izaziva neprijatnost, frustraciju, nesigurnost. Iz takvih uslova ne možete napraviti bolju situaciju, nemaju gdje da rade kada su resursi razgrabljeni i kontrolišu ih oni kojima nije do zapošljavanja drugih. To se naravno odražava na socijalnu sferu gdje siromaštvo prijeti i ljudi ne mogu preuzeti na sebe taj stepen odgovornosti, ili je prebacuju jedni na druge, što dovodi do problema u porodici. Razlog je i povećanje agresije koju je nametnula liberalistička ideologija, u smislu da članovi porodice steknu slobodu, autonomiju, samostalnost i to pod izgovorom da u porodici vlada nasilje i šta sve ne, ta autonomija onda prelazi u neku vrstu otuđenja pa ni porodica više nije tako emotivna i u njoj pojedinac ne može naći sigurno mjesto", rekao je za Klix.ba prof. dr. Ivan Šijaković, profesor sociologije na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Ljudi su postali sebični

Profesor Šijaković smatra da su i ratna dejstva na našim prostorima dosta doprinijela povećanom broju razvoda, jer, kako kaže, sada u porodicama dolazi do nasilja, koje uglavnom čine muškarci koji su bili u ratu, što je na njih ostavilo posljedice.

"Osim toga, ljudi postaju sve više sebični i sa drugima ne žele dijeliti ni dobro ni zlo. Porodica kao osnovna ćelija društva, kakvu smo znali prije 20 ili 30 godina, je ugrožena, ne samo kod nas, nego svugdje u svijetu. Porodica postaje sve više socijalni odnos, što znači - zajedno smo dok imamo interes, kada toga nema porodica se razilazi, a prije svega se brak raspada. Tada se pojavljuje nešto drugo, parovi žive zajedno, ali se ne vjenčavaju, onda imate i slučajeva kada se parovi razvode, ali ostaju zajedno radi nekih drugih interesa. Recimo, kako bi žena u tom slučaju postala samohrana majka i tako ostvarila neka prava. Porodica se sve više pretvara u interesnu grupu", kaže profesor Šijaković.

U Kantonalnoj javnoj ustanovi Porodično savjetovalište KS kažu da od ukupnog broja osoba koje im se obraćaju, oko 40 posto čine bračni parovi i to uglavnom do 50 godina starosti i svih obrazovnih nivoa.

“Ako govorimo o problemima vezanim za disfunkcionalnost bračnih odnosa, kao najčešćim uzrocima razvoda brakova, tada bi se mogli izdvojiti problemi izraženi kroz nezadovoljstvo bračnim životom supružnika, nevjerstvo, ljubomoru, nepovjerenje, fizičko i emocionalno udaljavanje supružnika, seksualnu disfunkciju i bračne konflikte”, navode u Porodičnom savjetovalištu.

Također, prisutni su i problemi u donošenju važnih životnih odluka, impulsivnom ponašanju partnera, upletenosti članova porodice u bračni odnos, problemi u prilagođavanju na razvojne životne faze, ostvarivanju roditeljske saradnje u procesu brakorazvoda, preispitivanju obostranih dilema za opstanak bračne zajednice, neuvažavanje individualnih potreba partnera, nedostatak bliskosti, donošenje “brzopletih“ odluka o brakorazvodu, gubitak roditeljskih kompetencija i autoriteta i drugi problemi čije se razrješavanje želi postići razvodom braka.

Formula za uspješan brak ne postoji

"Razvod braka je uvijek posebna priča za svaki par. U većini slučajeva čak i sami parovi ističu različite probleme zbog kojih se odlučuju na razvod. Općenito govoreći, današnje društvo prihvata razvod braka kao jedno od mogućih i dobrih rješenja bračne krize, što indirektno utječe na sam porast broja razvoda. Brak je i društvena kategorija. Stoga je jasno da on ne može ostati imun na mnoge društvene poteškoće i izmijenjen sistem vrijednosti u našem društvu koji na skoro svim nivoima društvenog života i rada pokazuje iskrivljenu tipologiju poželjnog društvenog ponašanja", kaže mr. sci. Mustafa Ćorić, direktor Porodičnog savjetovališta KS.

Nada Dalipagić, poznata pravnica iz Mostara u izjavi za Klix.ba kaže da je u posljednje vrijeme primijetila da njene usluge prilikom razvoda uglavnom traže ljudi u starijoj životnoj dobi.

"Primijetila sam da u posljednje vrijeme ima više razvoda nego što je bilo ranije. U većem broju slučajeva se radi o ljudima koji imaju 60 i više godina. Razlozi za razvod su različiti, uglavnom je uzrok alkoholizam jednog od bračnih partnera, prinuđenost parova da žive s roditeljima, uglavnom suprugovim i tek na kraju nevjera, iako možda vlada mišljenje da je to jedan od glavnih uzroka”, kaže Dalipagić.

U bračnom savjetovalištu naglašavaju da savršeni brakovi ne postoje i da nema recepta za njihovu dugovječnost. Uspješnost braka pretpostavlja određenu psihičku i psihosocijalnu zrelost, ali i spremnost daljnjega zajedničkog razvijanja u braku.

"Brak je razvoj, proces i posao od 24 sata dnevno. Brak ne može biti stanje i mirovanje. To je razvojni zadatak i posao bračnih partnera, za koji se treba pripremati i koji trebaju prihvatiti oba bračna partnera. U takvom se braku ostaje zato što se želi, a ne zato što se mora. Takav nas brak privlači svojim kvalitetom za koji se svakodnevno moraju boriti oba partnera. Čini se da samo takav brak ima budućnost i može opstati u današnje vrijeme", kažu u Porodičnom savjetovalištu Kantona Sarajevo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: