{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Borba protiv tabua: Kondomi ne promovišu promiskuitet

26.9.2012. u 14:33
0
39
Borba protiv tabua: Kondomi ne promovišu promiskuitet
0
"Ja vjerujem u sebe i imam dovoljno iskustva, tako da nema potrebe da koristim kondom". Ova i slične izjave nisu iznenađujuće i jasno ilustruju stereotipe o kontracepciji koji i danas vladaju u našoj zemlji. Ipak, nismo mi nikakva iznimka. Istraživanje u sedam zemalja sa srednjim dohotkom pokazalo je slične stavove.
Kod mladih ljudi do 26 godina, koji uglavnom još uvijek ne planiraju trudnoću, i dalje su najpopularniji tradicionalni načini zaštite - prijevremeni prekid snošaja i računanje plodnih i neplodnih dana.

Kad se spomene kontracepcija, mnogi odmah pomisle na pilulu, a kad se organizuje besplatna podjela kondoma to se vrlo često poistovjećuje sa promovisanjem promiskuiteta, istakla je Tijana Medvedec, koordinatorica Asocijacije XY, koja je u BiH provela istraživanje Međunarodne asocijacije za planiranje porodice (IPPF) i Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA). Moto i krajnji cilj ovih aktivnosti je "BiH - zemlja gdje je svaka trudnoća poželjna".

Ovakvom stanju pogoduju loša informisanost, društvene norme i očekivanja te činjenica da djevojke i mladići ne odlučuju ravnopravno o upotrebi kontraceptiva, da ne razgovaraju dovoljno prije seksualnog odnosa, "ne da im se raspravljati o tome s partnerom", odnosno da su često nepripremljeni, kao i da je izbor kontraceptiva ograničen, a ni cijena im nije svima prihvatljiva.

Činjenica je da su najbolje informisane urbane mlade žene, a najlošije ruralni stariji muškarci. Frapantan je podatak da su se među ispitanicama našle i žene koje su više od deset puta prekinule trudnoću. Neki muškarci žele imati potpunu kontrolu nad kontracepcijom, a odgovornost ostavljaju ženama, pokazalo je istraživanje provedeno u BiH, Armeniji, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Azerbejdžanu i Kazahstanu.

Njegova današnja prezentacija u Sarajevu bila je povod za diskusiju u kojoj su učestvovali predstavnici ministarstava zdravstva na federalnom i kantonalnom nivou, farmaceuti, ginekolozi i predstavnici nevladinog sektora.

Sudionici skupa složili su se da nije problem samo neinformisanost građana, klišei i stigme u malim sredinama, već i nestručnost medicinskog osoblja, ljekara koji često iznose mišljenja zasnovana na ličnim stavovima, umjesto na medicini, a teškoće predstavlja i nedovoljan broj stručnjaka i nepostojanje dovoljnog broja savjetovališta.

Akcent je stavljen na educiranje mladih o reproduktivnom zdravlju, a poručeno je da taj proces na određeni način počinje već u obdaništu. Umjesto izraza "kontracepcija" trebalo bi za jasnije shvatanje koristiti i "zaštita od trudnoće", a jedan od ciljeva istaknutih danas je i stavljanje barem jednog kontraceptivnog sredstva na esencijalnu listu lijekova.

Na tržištu Bosne i Hercegovine nalazi se osam vrsta kontracepcijskih tableta. U Republici Srpskoj na toj listi su dvije vrste, a u FBiH nijedna.

Farmaceutima su "ruke vezane" jer iako su edukovani ne mogu bez ljekarskog recepta ponuditi nijedno kontracepcijsko sredstvo. Osim toga, apoteke su građevinski neprilagođene za usluge savjetovanja, što bi se uskoro trebalo promijeniti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: