{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Borba kantona sa zloupotrebama komisija

S
16.6.2009. u 11:32
0
7
Borba kantona sa zloupotrebama komisija
0
Borba kantona sa zloupotrebama komisija
I pored dugogodišnjih upozorenja revizora, pojedine komisije na kantonalnim nivoima vlasti su formirale mimo važećih propisa, koje su one same donijele. Za rad komisija izdvajani su ogromni iznosi, pri čemu je novac najčešće završavao u džepovima odabranih.
Godinama su kantoni izdvajali na stotine hiljada KM za finansiranje različitih komisija, pri čemu uglavnom nisu poštovani propisi koji ograničavaju visinu naknada i članstvo u više komisija.

Ovo je rezultat analize podataka koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, kao i izvještaja revizora iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Iz prikupljene dokumentacije, te intervjua sa revizorima i kantonalnim zvaničnicima evidentno je da su pojedinci godišnje zarađivali i po nekoliko desetina hiljada KM pored svojih redovnih primanja, usprkos propisima koji su to trebali ograničiti. Revizori koji kontinuirano ukazuju na nepravilnosti u komisijskom sistemu kažu da njihova upozorenja dugo nisu imala efekta.

"Ma joj, da vi vidite, oni izmišljaju komisije", kaže Mirsada Janjoš, direktorica Sektora za reviziju kantonalnih budžeta i institucija pri Uredu za reviziju institucija FBiH.

U revizorskim izvještajima se navodi da zvaničnici formirali komisije čijim članovima je plaćano da urade posao koji im je ionako bio u opisu radnog mjesta. Članovi komisija su tako ostvarivali dodatnu zaradu, radeći isti posao.

Janjoš kaže da su isplate članovima komisija često neosnovane.

"Ne postoje izvještaji komisija iz kojih se stvarno može vidjeti kad, u kom periodu, koliko su radile, da li su stvarno zaslužile tu naknadu.".

Neke od vlada nemaju potpune podatke o komisijama. Prema riječima Tarika Humačkića, sekretara Vlade Kantona Sarajevo, ovaj kanton do sada nije imao kompletnu evidenciju o komisijama, što im je otežalo da u potpunosti odgovore na CIN-ov zahtjev za informacijama o komisijama.

Uzimajući u obzir revizorske izvještaje, te količinu administracije u kantonima, novinari CIN-a fokusirali su se na tri kantona: Tuzlanski, Hercegovačko-neretvanski i Sarajevski.

Samo su Sarajevski i Tuzlanski kanton dostavili dovoljno informacija za analizu, pri čemu su podaci iz Tuzle bili potpuni samo za jednu godinu. Većina ministarstava Hercegovačko-neretvanskog Kantona ni nakon šest mjeseci nije dostavila tražene podatke, kršeći tako Zakon o slobodnom pristupu informacijama.



Prema prikupljenim podacima, Kanton Sarajevo je potrošio blizu 3,2 miliona KM za naknade članovima komisija između 2006. i 2008. godine. Ukupni iznos je i veći, uzimajući u obzir da neka ministarstva nisu dostavila podatke za cijelu 2008. godinu. Također, nemoguće je utvrditi tačne iznose pojedinačnih naknada za više od 120 članova komisija iz Ministarstva unutrašnjih poslova ovog kantona. Samo u 2007. godini, jedinoj za koju su prikupljeni podaci usporedivi za sva tri kantona, Kanton Sarajevo je potrošio više od 1 milion KM na komisijske naknade. To je gotovo duplo više nego u Tuzlanskom kantonu.

U istoj godini, prema podacima iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona, ovaj kanton je na isplate naknada članovima komisija, uključujući poreze i ugovorene usluge, potrošio oko 1.8 miliona KM bruto.

Praćenje isplata

Koliko su tačno kantoni potrošili bilo je nemoguće utvrditi i zato što se komisijska izdvajanja u budžetima prikazuju na različit način - kao ugovori o djelu, autorski honorari, ugovori o privremenim i povremenim poslovima i slično.

Janjoš kaže da ne isključuje mogućnost da organi uprave to čine kako bi prikrili stvarni iznos izdvajanja za komisije.

Primjer toga je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ovo ministarstvo je u 2007. godini izdvojilo 25.285 KM pod budžetskom stavkom "Naknade za rad komisija". To ministarstvo također u budžetu ima stavku "Ugovorene usluge (naknade za komisije)", za koju je u toj godini izdvojeno 646.838 KM.

Međutim, suočeni sa sve većim komisijskim troškovima koje nisu mogli isplatiti, neki kantoni su bili prinuđeni da ograniče isplate.

Vlada Tuzlanskog kantona je 2003. godine donijela odluku prema kojoj jedna osoba može biti član maksimalno dvije komisije, te je ograničila mjesečne iznose komisijskih naknada: predsjedniku 200 KM, članu 150 KM i sekretaru 100 KM.

Prema tim odredbama, 4.800 KM je maksimalan iznos naknade koju je jedna osoba mogla zaraditi u toku jedne godine, pod uslovom da je bila predsjednik dvije komisije. Međutim, iznosi koje su neki od članova komisija dobili u 2007. godini prelaze 5.000 KM. Također, neki od njih su radili i u 10 komisija.

Barem jedna od nepravilnosti je završila na sudu. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je početkom godine podiglo optužnicu zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja protiv ministra unutrašnjih poslova Seada Omerbegovića.

Omerbegović je optužen da je u periodu od 18. juna 2004. do 31. augusta 2007. godine u komisije za polaganje vozačkih ispita imenovao 13 osoba koje nisu zaposlenici ministarstva i koji su na taj način zaradili 25.642 KM. Kako se navodi u optužnici, sporno je što su ta imenovanja u suprotnosti sa Uputstvom koje je upravo Omerbegović donio i potpisao, a prema kojem članovi komisija za polaganje vozačkih ispita mogu biti samo službenici i namještenici Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prinudne mjere

Zbog visokih troškova za komisije Vlada Tuzlanskog kantona je od početka 2009. godine ograničila plaćanja.

"Mi smo definitvno donijeli odluku da se komisije više ne plaćaju, izuzev eksperata, izuzev ljudi koji su nam neophodni da se angažuju sa strane", kaže Sead Bećirović, ministar finansija ovog kantona. "Postoji otpor, ali mislimo da je došlo vrijeme da svako radi svoj posao, bez nekih dodatnih formiranja komisija uz naknadu.",



Odredbe Odluke o formiranju komisija nisu se poštovale ni u Kantonu Sarajevo. Između ostalog, zaposlenici su bili angažovani u više od dvije komisije istovremeno, komisije su formirane za poslove koji su trebali biti obavljani u okviru redovnih zadataka uposlenika, a rađeno je i u toku radnog vremena.

Osim toga, godinama su naknade isplaćivane istim osobama. U tri godine, od početka 2006. do kraja 2008. godine, 37 osoba zaradilo je između 10.000 KM i 40.000 KM za rad u komisijama.

Prema riječima Humačkića, sekretara Vlade, podaci o utrošku sredstava i nepravilnosti u formiranju i radu komisija u proteklim godinama uvjerili su čelnike da su rezovi neophodni, te je u februaru ove godine donesena nova Odluka.

Jedna od najznačajnijih novina je da će članovi komisija ubuduće moći ostvariti naknadu samo ako poslove budu obavljali nakon radnog vremena. Također, komisije se više ne mogu obrazovati za poslove koji su u djelokrugu uposlenih. Komisije za javne nabavke, kaže Humačkić, tako više neće biti plaćane, jer bi taj posao trebala obavljati Stručna služba Vlade.

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je u ovoj godini odlučila smanjiti iznose komisijskih naknada za 30 posto, te potpuno eliminisati plaćanje naknada za komisije formirane za obavljanje redovnih poslova vladinih uposlenika. Međutim, odbili su dati podatke o naknadama koje su proteklih godina isplaćivane članovima komisija.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: