{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Bolesti bubrega su podmukle, kontrola je neophodna"

S
28.4.2010. u 21:42
0
6
"Bolesti bubrega su podmukle, kontrola je neophodna"
0
"Bolesti bubrega su podmukle, kontrola je neophodna"
Halima Resić
Danas u svijetu postoji tiha epidemija hroničnih bolesti bubrega. Broj oboljelih se svakodnevno povećava i zbog toga je neophodno znati kako prevenirati bolesti bubrega. S obzirom da se u Sarajevu od 5. do 8. maja održava Treći kongres nefrologa razgovarali smo sa prof. dr. Halimom Resić, šeficom Odjeljenja za hemodijalizu i predsjedavajućom Kongresa.
Halima Resić govori o tome kako se razvijaju bolesti bubrega, kako ih prevenirati, šta je neophodno da svi bubrežni bolesnici znaju, ali i o tome koliko oboljelih ima u BiH i koliko osoba čeka na transplantaciju bubrega.

Možete li nam nešto više reći o bubrežnim bolestima, kako se razvijaju i koji su prvi simptomi?

Bubrežne bolesti su podmukle, vrlo često ne daju simptome, osim oboljenja kao što su upale mokraćnih kanala i kamen u bubrezima koje idu sa tegobama. Hronična bubrežna bolest lagano napreduje jer imamo dva bubrega i kada jedan ne funkcionira počnu se javljati simptomi.

Koliki je broj trenutno oboljelih od bubrežnih bolesti u BiH?

Postoji registar pacijenata koji su na dijalizi i u 2008. godini ih je bilo 2.200, a godišnje se taj broj povećava za pet do deset posto.

Koji su uzroci obolijevanja?

U BiH vodeći uzrok oboljevanja je upala bubrega, a u svijetu je diabetes mellitus i arterijska hipertenzija.

Kako se mogu prevenirati bolesti bubrega?

Regulacijom šećera i povišenog krvnog pritiska.

Posjedujete li podatke o tome koja je prosječna dob pacijenata koji se redovno kontrolišu?

Prosječna dob je 50 godina, a 40 posto pacijenata je iznad 65 godina starosti.

Da li su bubrežne bolesti nasljedne?

Postoje oboljenja bubrega koja su nasljedna, a to je policistična bolest bubrega i negdje oko 10 posto dpacijenata na dijalizi ima to oboljenje.

Šta je neophodno da svi bubrežni bolesnici znaju?

Ne uzimati previše soli, o pet grama dnevno, smanjiti unos bjelančevina u ishrani, zavisno od stepena oštećenja bubrega, te izbjegavati lijekove koji oštećuju bubrege.

Koliko je u Bosni i Hercegovini nakon rata urađeno transplantacija bubrega?

U BiH je urađeno oko 100 transplantacija bubrega, od čega je 90 rodbinskih transplantacija, a 10 kadaveričnih.

Koliko se vremenski čeka na transplantaciju?

Lista čekanja je u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH i trenutno je oko 160 pacijenata koji čekaju transplantaciju bubrega od 2006. godine.

Smatrate li da je bh. javnost dovoljno upoznata sa problemom obolijevanja od bubrežnih bolesti?

Javnost je bolje upoznata nego ranije jer se o tome sada dosta govori. Budući da se od 5. do 8. maja u Sarajevu održava Treći kongres nefrologa BiH sa međunarodnim učešćem i Evropska škola nefrologije, ovaj značajni događaj također doprinosi da se teme nefrologije, dijalize i transplantacije još više u javnosti spominju i aktualiziraju.

Program otkrivanja i zbrinjavanja hroničnih bubrežnih bolesnika je iznimno skup. Posjeduje li bh. zdravstvo strategiju kojom bi se preventivno djelovalo na smanjenje oboljevanja od bubrežnih bolesti?

Mislim da ne postoji program prevencije, a to bi trebalo obavezno raditi otkrivanjem tzv. mikroalbuminurije koja predstavlja, pogotovo kod dijabetičara, prediktor oštećenja bubrega.

S kojim se problemima najčešće susreće bh. zdravstvo kada je riječ o zbrinjavanju i liječenju pacijenata oboljelih od bolesti bubrega?

U FBiH su ograničeni prostorni kapaciteti za veliki porast dijalizne populacije pa neki centri rade i u četiri smjene, a kvalitet dijalize je zadovoljavajući, što se odražava i manjom smrtnošću koja se kreće u evropskim granicama (13,2 posto).

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: