{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Blago vlasti s ovakvom omladinom: Studenti umjesto na proteste odlaze na kafu

22.5.2013. u 21:00
6
110
Blago vlasti s ovakvom omladinom: Studenti umjesto na proteste odlaze na kafu
6
Blago vlasti s ovakvom omladinom: Studenti umjesto na proteste odlaze na kafu
Jedan od rijetkih protesta studenata (Foto: Klix.ba)
Studenti bi trebali biti snaga koja pokreće sve, mijenja društveno-političku situaciju, bori se za svoja, ali i prava svojih sugrađana i teži ka stvaranju bolje države u kojoj će sutra raditi i živjeti životom dostojnim čovjeka. Međutim, u BiH to nije slučaj. Studenti su potpuno pasivni i nezainteresovani za društveno-političku situaciju.
Studenti su na ulici, ali ne pred institucijama vlasti od kojih bi zahtijevali promjene, već u baštama kafića gdje piju kafe, druže se ili, nerijetko, dogovaraju "taktiku" za prepisivanje na ispitima, tvrde predstavnici studentskih organizacija.

Studenti šute i trpe - tako je najlakše



"Mnogo je razloga za pasivnost studenata. Mnogima je cilj samo da završe fakultet, a uopće ne razmišljaju o svojoj budućnosti, o tome gdje će se zaposliti, već sve što se događa oko njih nijemo posmatraju, šute i trpe. Malo je studenata koji drugačije razmišljaju, kritički gledaju na situaciju i društveno se aktiviraju", kazao je za Klix.ba Ahmed Nurković predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.

On je istakao da za pasivnost studenata krivicu snosi i akademska zajednica.

"Profesori trebaju biti uzori studentima, ali nisu. Ne motivišu studente niti daju poticaj da pokrenu promjene. Najveći problem je to što je politika umiješana u sve i što je većina profesora na položaju na kojem jeste zahvaljujući političkoj podobnosti. I umjesto da napredujemo, svake godine nazadujemo. Akademska zajednica nije uspjela integrisati Univerzitet, jer je od toga napravljeno političko pitanje. Kvalitet nastave opada, ne ulaže se u istraživački rad, ne zapošljavaju se asistenti, a profesori šute, kao i studenti, ne suprotstavljaju se odnosu vlasti prema obrazovanju, a ako se neki profesor oglasi i suprotstavi svemu tome on biva ignorisan ili etiketiran kao budala", istakao je Nurković.

Dodao je da su studenti u kolektivnoj depresiji, ali da je moguće mijenjati stanje uz zajednički rad studenata i akademske zajednice te uz mnogo bolju primjenu Bolonjskog sistema.

Javno mnijenje ugušeno u strahu



Kosta Lovre, predsjednik studentskog parlamenta Banja Luka, istakao je da su studenti u Republici Srpskoj posljednjih mjeseci postali društveno aktivniji, ali da stanje i dalje nije zadovoljavajuće.

"Studenti se trebaju ujediniti, ustati i glasno se suprotstaviti tiraniji, kriminalu i korupciji na univerzitetima. Međutim, to se ne dešava. Na čelo kolone bi prvi trebali stati profesori, ali i akademska zajednica šuti, ne buni se niti usmjerava studente. Svi se plašimo", kazao je Lovre.


Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) nedavno je organizovao akciju "Ti si kriv ako ti je sve krivo", čiji je cilj bio skrenuti pažnju na pasivnost mladih u BiH, koja vodi nestanku javnog mnijenja. U više bh. gradova su polijepili plakate s porukom "Ti si kriv ako ti je sve krivo" i time skrenuli pažnju, a proveli su i anketu među studentima.

Gordijev čvor pun kafkijanskih procesa



Rezultati su pokazali da su mladi nezadovoljni stanjem u Bosni i Hercegovini, ali i postojanje hroničnog nedostatka volje za stvaranjem kritične mase koja bi provela društvene promjene.

"Naše društvo je letargično. Nedostaje nam kultura učestvovanja u društvenim procesima. Ljudi ne koriste svoja osnovna prava i ne žale se te ne izražavaju nezadovoljstvo kada su im prava ugrožena. Veliki je problem to što je politika u svim sferama društva, gdje treba i gdje ne treba biti, a studenti su politički neaktivni. Mnogi se učlane u stranke iz privatnih razloga, a nama je potrebno više mladih i školovanih ljudi koji bi se politikom bavili iz pravih razloga", kazala je za Klix.ba Irena Mrnjavac, predsjednica HSPF-a.

Na tribini koju je HSPF organizovao u Mostaru nakon provedene akcije istaknuto je da se rezultati istraživanja kose s uvriježenim poimanjem mladog, intelektualnog duha, ali da to i najbolje svjedoči o stanju u kojem se domaće društvo nalazi. Bosna i Hercegovina je upoređena s Gordijevim čvorom prepunim kafkijanskih procesa. Istaknuto je da većina mladih od stečene diplome nema mnogo koristi ako ne nauči slijegati ramenima i klimati glavom stranačkim moćnicima.

"Budite realni, tražite nemoguće" - zaboravljena parola



Studentska revolucija iz 1968. godine danas je samo historijski podatak. Parola "Budite realni, tražite nemoguće" je pala u zaborav, a revolt u mladima je nestao.

Podsjetimo, 1968. godine studentske revolucije buktale su u mnogim zemljama svijeta, najprije u Francuskoj, Njemačkoj i tadašnjoj Čehoslovačkoj.

U bivšoj Jugoslaviji studentska revolucija krenula je u Beogradu, a proširila se na Zagreb, Skoplje, Sarajevo, Ljubljanu...

Ostala je poznata poruka književnice Desanke Maksimović studentima: "Draga djeco, zapamtite kakvi ste danas, jer nećete moći takvi biti cijelog života. Danas ste najljepši i najuzvišeniji u svom životu..."

Nekoliko dana nakon studentskih nemira oglasio se i predsjednik SFRJ Josip Broz Tito istaknuvši da su studenti koji učestvuju u nemirima uglavnom poštena omladina o kojoj država nije vodila računa i koju su gledali samo kao učenike kojima još nije vrijeme da se uključe u društveni život.

"To nije utjecaj izvana. Studentske demonstracije su odraz naših slabosti koje su se nagomilale i koje moramo otkloniti...", kazao je Tito.


Danas u Bosni i Hercegovini studenti su mirni, a situacija u zemlji veoma loša. Iako su za to najodgovorniji studenti, veliki dio odgovornosti snose akademska zajednica i političari.

Pobjeda sistema



"Osim beznadežnosti koju dvadesetogodišnja vladavina etnonacionalizma sa sobom nosi za sve kategorije stanovništva, mora se primijetiti da u posljednjih nekoliko desetljeća, usljed vladavine tržišnog principa studentska populacija opterećena je isuviše rano egzistencijalnim pitanjima zaposlenja. Kreditiranja studiranja, karijerna lutrija, isuviše brzo starenje stečenih znanja na sve bržem tržištu, pa i komercijalizacija visokog obrazovanja na Zapadu, čiji smo dašak osjetili bolonjizacijom čak i mi na Balkanu, unose kompeticiju i tržište na same fakultete. Šezdesetih godina studenti su kritički, pa i konkretnim mjerama, htjeli mijenjati sistem, od osamdesetih pa do danas, možemo reći da je sistem pobijedio u toj borbi. Studenti su disciplinirani, usvojili su tržišnu logiku kao svoju i jedina pobuna koja se može očekivati je pobuna za svoje mjesto u mašineriji tržišta. Činjenica da sam zaposlen mi dakako oduzima svako moralno pravo da sudim, tako da moralno mogu osuđivati samo takav sistem, a ne studente same koji su žrtve", kazao je za Klix.ba prof. dr. Asim Mujkić.

Istakao je da studenti, vođeni tržišnom logikom, zaista gledaju kako da na najlakši i najjednostavniji način završe fakultet.

"Budući da predajem tržišno 'neupotrebljive' predmete, kao što su filozofija i etika, često sam izložen pitanjima zašto čitati Platona ili jednog Aristotela. Jedino što im mogu odgovoriti na te iskrene upite je da iskustvo klasičnog teksta potiče kritičko mišljenje, senzibilizira imaginaciju bez koje je društveni napredak nezamisliv, ali čini mi se da takva iskustva sve manje trebaju tržištem i ideologijom discipliniranim ljudima. Raduje me što u svakoj generaciji studenata ima onih koji se upuste u takva iskustva. Kad malo bolje razmislim, tako je bilo i u vrijeme mog studiranja, samo što je umjesto tržišta vladao diktat 'udruženog rada'. Dakle, uvijek će biti onih koji će odgovorno prenositi duh prosvijećenosti na nove generacije i spašavati onu dubinsku humanističku dimenziju znanja pred diktatima profita ili ideologije", naglasio je profesor koji radi na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"U akademskoj zajednici su i oni koje nije očešao duh akademizma"



Istakao je da najveću odgovornost za letargiju studenata u BiH, koja je daleko od toga da bude kritična masa, najviše snosi akademska zajednica.

"Među nama ima dosta onih koje nije ni očešao duh akademizma, onih koji nisu nakon godina mukotrpnog stjecanja znanja došli do sokratovskog uvida da tek tada znaju da ništa ne znaju. Među nama su oni koji naprosto sve znaju i koji u svojoj aroganciji institucije visokog obrazovanja pretvaraju u škole, puke javne firme, daju puni doprinos u njihovom bezdušnom birokratiziranju", rekao je prof. dr. Mujkić.

Istakao je da takvima uopće ne treba autonomija univerziteta niti akademska sloboda, jer se ne može reći da su intelektualci.

"Zašto bi takvi uopće poticali studente na promjenu situacije, kad je ova situacija njih iznjedrila. Dakle, kao i među studentima, uvijek će i među akademcima biti ta manjina koja će braniti dostojanstvo nauke, autonomiju univerziteta i nesputanog naučnog istraživanja i slobodnog pretresanja bilo kojeg važnog problema", kazao je prof. dr. Mujkić.


Ipak, postoji nada da će studenti u BiH postati društveno osvješteniji i ne razgovarati samo o promjenama već i postati dio promjena. Pitanje je, samo, kada će se to desiti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: