BiH
0

Bill Clinton o vašingonskim pregovorima

FENA
Za ostvarenje napretka Dejtonskog mirovnog sporazuma treba vremena, te stoga bilo kakva inicijativa neke američke administracije treba imati širu podršku kako bi je mogla nastaviti druga stranka kad dođe na vlast ili, pak, američki međunarodni partneri ako Sjedinjene Države budu zaokupljene nekim drugim pitanjem, rekao je bivši američki predsjednik Bill Clinton u tekstu objavljenom u Wall Street Journalu.

"Danas", tvrdi Clinton, "Sjedinjene Države ponovno pokazuju čelnu ulogu time što su pozvale bosanskohercegovačke čelnike na razgovore u Washington."

Nekadašnji američki čelnik ističe da se prije deset godina niko nije usudio prognozirati ovakav uspjeh sporazuma. Bosna i Hercegovina je jedna zemlja, s dva entiteta, ali i slobodom kretanja. Zemlja ima jedistvenu valutu, značajno smanjen broj pripadnika oružanih snaga, a gotovo pola nekadašnjih izbjeglica vratilo se svojim kućama, nabraja bivši američki predsjednik.

Dayton, nastavlja Clinton, nije donio savršeni mir, ali je ostvario ključni nacionalni interes - okončao je najgori ratni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata koji je prijetio mirnoj reintegraciji Evrope nakon okončanja hladnog rata.

Clinton drži da se američki angažman u regiji apsolutno isplatio premda posao još nije okončan. Dayton je donio mir u nemirno područje, manjine se sada osjećaju sigurnima, a djeca se igraju na ulicama na kojima su se nekada sklanjali od snajpera. San o Evropi, ujedinjenoj, slobodnoj i mirnoj, zaključuje bivši američki predsjednik, još uvijek je živ.

U američkim medijima objavljeno je nekoliko izvještaja i osvrta povodom vašingtonskih razgovora o promjenama u državnom ustroju Bosne i Hercegovine.

"Tri etničke skupine u Bosni i Hercegovini postigle su sporazum oko jedinstva", naslov je New Yorka Timesa koji izvještava kako su "...pod američkim pritiskom narodi BiH pristali promijeniti sistem uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom".

Američki dužnosnici pozdravili su sporazum kao i izjavu čelnika bosanskih Srba u kojoj se poziva njihove ratne vođe Radovana Karadžića i Ratka Mladića da se predaju Haškom tribunalu.

Po novom ustavu bi Bosna i Hercegovina imala jednog predsjednika, jednog premijera s većim ovlastima, a i parlament bi imao veći utjecaj.

Američki diplomat Donald Hays rekao je da proteklih deset godina vlada nije mogla ništa učiniti zato što je svako mogao blokirati svakoga.