Bijeli šengen ipak moguć od 1. januara?

To je jedan od mogućih scenarija, u kojem bi jedino izdavanje biometrijskih pasoša moglo kasniti. Važno je za napomenuti da građani bez biometrijskih pasoša najvjerovatnije neće moći putovati bez viza. Po drugom scenariju, do liberalizacije viznog režima doći će 1. jula 2010. ili u najgorem slučaju, 1. januara 2011. To će ovisiti i o odluci Evropskog vijeća u novembru, a ključni faktor ostaje dokazan napredak u ispunjavanju preostalih uslova mape puta, odnosno tempo implementacije zadnjih zahtjeva EK.

Ono što je istaknuto jeste da za Evropsku komisiju statistike nisu ključne – bitno je pokazati pozitivne trendove i vidljive promjene u skladu sa uslovima Mape puta, čija je puna realizacija progresivan proces, i ne zaustavlja se ulaskom BiH na Bijelu šengensku listu. Drugim riječima, treba dokazati da su uspostavljeni mehanizmi u ključnim poljima sigurnosti dokumenata, borbe protiv korupcije, organiziranog i finansijskog kriminala, sigurnosti granica, te saradnje tijela zaduženih za sprovođenje zakona, čija će dugoročna implementacija proizvesti pozitivne rezultate.

Na okruglom stolu učestvovali su Samir Rizvo, šef bh. pregovaračkog tima za liberalizaciju viznog režima, Mirko Lujić, direktor SIPA-e, Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u BiH i Sara Nikolić, voditeljica Istraživačkog odjela ACIPS-a. Kako je istaknuto, najproblematičniji je blok 3, odnosno od 47 zahtjeva koji su naznačeni u posljednjem pismu Evropske komisije, poslanom 15.07.2009. 31 se tiče bloka tri (javni red i sigurnost). Kako je naglašeno, 50% zahtjeva je realizovano, a drugi su u toku.

Dosta problema u implementaciji zahtjeva Mape puta reflektiraju kompleksnost državne strukture BiH, a ona se razlikuje od drugih, više centralizovanih sistema zemalja koje su također dobile Mape puta. Naprimjer, usvajanje strategija i zakona nekad zahtijeva saglasnost aktera i iz 15 različitih policijskih institucija a jedan od najvećih problema u tom sektoru jesu i unutar-agencijske razmjene informacija. No, s druge strane, neke od zahtjeva Evropska komisija je povukla (poput usvajanja zakona o prevozu opasnih materija, kao i uspostave tijela za upravljanje konfiskovanom imovinom) i to predstavlja svojevrsnu olakšicu u ispunjavanju zahtjeva Mape puta.

Uloga nevladinih organizacija i pritisak javnosti vrlo su važni u kreiranju boljeg razumijevanja situacije od strane domaćih političara i Evropske komisije i kako je rečeno, BiH mora napraviti veće napore u ispunjenju i boljoj promociji dostignuća na nivou Evropske unije a u vezi sa liberalizacijom viznog režima – istaknuto je kako je tek mali broj bh. ambasadora posvetio pozornost liberalizaciji viznog režima u svojim aktivnostima u proteklih pola godine. U ovom kontekstu, ACIPS će u narednim mjesecima nastaviti kontinuirano praćenje i izvještavanje o napretku u ispunjenju preostalih uslova Mape puta za BiH, saopštili su iz ove asocijacije.