{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica zvanično postaju gradovi u Federaciji BiH

F
24.7.2014. u 16:51
143
74
Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica zvanično postaju gradovi u Federaciji BiH
143
Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica zvanično postaju gradovi u Federaciji BiH
Vanredna sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta danas je završena u Sarajevu, na kojoj su većinom glasova po hitnom postupku usvojeni prijedlozi zakona o gradovima Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli i Zenici.
S obzirom da je ove prijedloge zakona prethodno podržao Dom naroda Federalnog parlamenta, njihovim objavljivanjem u Službenim novinama, općine Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica postat će gradovi.

Naime, ove četiri općine u Federaciji BiH ispunile su kriterije po Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, kojim je predviđena mogućnost formiranja grada i na području jedne općine i to na osnovu odluke općinskog vijeća i uz ispunjavanje određenih uvjeta - da je općina urbana infrastrukturna cjelina povezana svakodnevnim potrebama građana i da ima najmanje 30.000 stanovnika od čega u gradskom središtu živi 10.000 stanovnika.

"Prema popisu iz 1991. godine općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, koji su živjeli na površini od 688 km2. Nakon Dejtonskog sporazuma općina je svoj teritorij uvećala za novih 212 km2, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2005. godine na ovom području živjelo je 60.876 stanovnika, od čega više 40.000 u gradskoj jezgrI", navodi se u Prijedlogu Zakona o Gradu Bihaću.

Obzirom na činjenicu da je Općina Bihać i sjedište Unskosanskog kantona koje predstavlja njegov administratvni, privredno-turistički, zdravstveni, kulturni, univezitetski i sportski centar, ispunjene su, stoji u obrazloženju, zakonske pretpostavke da se Bihać proglasi gradom donošenjem ovog zakona.

Isto tako i općine Široki Brijeg, Tuzla i Zenica ispunjavaju kriterije predviđene zakonom.

Na vanrednom zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH danas su također po hitnom postupku usvojeni Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Federacije BiH za 2014. godinu i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izvršavanju Budžeta Federacije BiH za 2014. godine, koje treba još podržati i Dom naroda Federalnog parlamenta.

Razlog za donošenje rebalansa ovogodišnjeg budžeta je to što su BiH odobrena dodatna sredstva MMF-a.

"BiH je dobila sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sedma i osma tranša po četvrtom Stand by aranžmanu, u iznosu od 124 miliona KM, te putem dodatnog finansiranja po modelu brzog finansiranja u iznosu od 92, 09 miliona KM", rekao je federalni ministar finansija Ante Krajina, dodajući da će se sa ovim rebalansom popraviti likvidnost budžeta FBiH kroz smanjenje deficita.

Poslanici su na vanrednoj sjednici prihvatili i Prijedlog zakona o privrednim društvima, koji je jedan od preduvjeta obuhvaćenih stand by aranžmanom sa Međunarodnim montarnim fondom (MMF).

Zakon o privrednim društvima u primjeni je od 1999. godine, od kada je pretrpio niz izmjena i dopuna, te se usvajanjem novog teksta Zakona o privrednim društvima FBiH otklanjaju se svi postojeći nedostaci i omogućava modernizacija i unapređenje ovog propisa.

Novi Zakon u potpunosti otklanja pravnu nesigurnost i jača konkurentnost tržišta FBiH, kao i jedinstveni ekonomski prostor u BiH, te kreira istovjetne kriterije za registraciju i početak obavljanja djelatnosti.

Usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, kojim se mijenja datum do kojeg će privredna društva moći izvršiti konsolidiranje dugova, a to je 30. juni 2014. , kao i Prijedlog zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana.

Ovim zakonom, u budžet općina, odnosno gradova, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja, biće uplaćivani iznosi 0,0015 KM po kilovatsatu proizvedene električne energije.

Poslanica SBB-a Aida Čikić predlagač je Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti žiranata, koji danas nije podržao Predstavnički dom Federalnog parlamenta.

Inače, nastavak redovne sjednice, koja je također danas održana, Predstavnički dom Federalnog parlamenta trebao bi održati u prvoj sedmici septembra.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: