- Tu je još privredna saradnja i jedno područje u kojem može još dosta toga da se uradi - područje razvojne saradnje, rekao je ambasador Grasselli u razgovoru za Fenu pred predaju akreditiva.
Pojasnio je da se tu radi o saradnji prilikom korištenja sredstava koja postoje kod Evropske unije za razvojne projekte.
Kada je u pitanju evropski put BiH, ambasador Grasselli ističe da je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) prije godinu dana, za vrijeme slovenskog predsjedavanja Evropskom unijom, što Slovenija vidi kao jedan simbol.
- Mi vidimo BiH kao buduću članicu EU i radimo u tom smjeru. Koliko sam upoznat, to su prioriteti vanjske politike BiH i mi ih u cjelini podupiremo. Pokušavamo u okiru naših mogućnosti da zastupamo stavove BiH u organizacijama i asocijacijama u kojima smo članovi, kazao je on.
U kontekstu evropskih integracija, još jedno važno pitanje za BiH jest liberalizacija viznog režima.
Ambasador Grasselli je rekao da Slovenija smatra da treba što prije da se uvede bezvizni režim sa svim zemljama zapadnog Balkana.
- Mi radimo na tome. Što prije se to realizira, to bolje. Sigurno treba da se ispune tehnički uvjeti, ali čak i kada se ide na individualni tretman pojedinih država, mi mislimo da tu nikako ne bi smjelo da bude prevelikog vremenskog razmaka između liberalizacije viznog režima za pojedine zemlje, kazao je on.
Govoreći o interesu slovenskih firmi za ulaganja u BiH, ambasador Grasselli je istaknuo da su slovenski investitori prvi došli u BiH. Iako je sada došlo do globalne recesije, on je optimist što se tiče bilateralne privredne saradnje.
Naveo je da su neka slovenska preduzeća među najvećim investitorima u BiH, a kada je u pitanju robna razmjena tu postoji debalans, iako je u posljednje vrijeme bio trend njegovog smanjivanja.
- Ovu stvar treba gledati iz šire perspektive. Naš cilj je smanjivanje debalansa, ali privredna saradnja nije samo robna razmjena. Tu su investicije i ono što proizvode preduzeća koja su podignuta slovenskim investicijama, a što se izvozi iz BiH. Treba, također, imati u vidu radnike iz BiH koji rade u Sloveniji, rekao je.
Ambasador Grasselli je najavio izmjene Ugovora o socijalnom osiguranju između BiH i Slovenije u tom smislu da će radnici iz BiH koji su u Sloveniji na privremenom radu, ako ostanu bez posla, dobivati osiguranje za slučaj nezaposlenosti, jednako kao Slovenci.
To je ugovor na recipročnoj osnovi, ali je faktička situacija takva da je sigurno mnogo više radnika iz BiH u Sloveniji, nego obratno.
Jedan od neriješenih problema u odnosima između dviju zemalja na kojima će novi slovenski ambasador sigurno raditi jeste problem duga štedišama Ljubljanske banke u BiH.
Ambasador Grasselli smatra da ovo pitanje treba da se riješi.
Kazao je da ovo pitanje ima i svoju pravnu komponentu, koju treba uzeti u obzir, i onda da se pokuša što prije naći rješenje u okviru sukcesije.
- U Sloveniji smo imenovali novog koordinatora za pitanja sukcesije i nadamo se da će se ovi procesi intenzivirati, rekao je ambasador Grasselli.
Komentirajući stav bh. štediša da je njima kao privatnim pojedincima ostala dužna banka koja je tada bila u vlasništvu države Slovenije, koja ih zato treba obeštetiti, ambasador kaže da je tu bilo različitih principa, ali princip na kojem stoji Slovenija, ali i neke druge nasljednice bivše Jugoslavije jest teritorijalni princip.
- Po tom principu svaka država odgovara za dugove na njenom teritoriju, ali to je pitanje koje bi stvarno trebalo da se riješi što prije, rekao je ambasador Grasselli.
Još jedno pitanje koje je u prošlosti opterećivalo odnose bila je izgradnja džamije u Ljubljani i drugih objekata Islamske zajednice.
Ambasador Grasselli je rekao da je pred odlazak u BiH razgovarao u Ljubljani s ljubljanskim muftijom Nedžadom Grabusom i nije čuo od njega da bi tu trebalo biti nekih posebnih problema.
- Mislim da će to pitanje džamija vrlo brzo da se riješi. Možda ima nekih finansijskih problema, rekao je u razgovoru za Fenu novi slovenski ambasador u BiH Andrej Grasselli.
