U izvještaju, koji je predstavljen danas u Sarajevu, ističe se kako je učešće žrtava i svjedoka u ovim postupcima veoma važno, ali da naša zemlja nije preduzela odgovarajuće mjere kako bi garantirala njihovu zaštitu.
-Vlasti u BiH zbog ovih činjenica moraju hitno djelovati u provedbi obaveza navedenih u Državnoj strategiji, upozorila je program direktorica OSCE-a Valery Perry na pres-konferenciji.
U Misiji ističu kako pravosudni organi u slučajevima kada su svjedoci izloženi prijetnjama često ne poduzimaju radnje na utvrđivanju postojanja i ozbiljnosti prijetnji, a uprkos brojnim nedostacima obavezuju svjedoke da svjedoče često o traumatičnim događajima.
Kako je kazala pravna savjetnica OSCE-a Nela Sefić, pozitivan je primjer državnog tužilaštva koje je provjeravalo navode o uticaju na svjedoke, dok su generalno do danas poznata samo tri ovakva predmeta koja su rezultirali osuđujući presudama.
U ovoj organizaciji upozoravaju da se mjere zaštite u određenim predmetima ne primjenjuju adekvatno. Neki od primjera govore da su svjedoci kojima je dodijeljen pseudonim dobijali sudske pozive redovnom poštom, a jedna svjedokinja se čak požalila da je poziv našla na kućnom pragu.
U jednom broju predmetima je nehotično otkrivan i identitet svjedoka kojima je određen pseudnim. U jednom predmetu je branitelj više puta otkrio identitet zaštićenog svjedoka i njega je sud samo opomenuo.
U Izvještaju OSCE-a ističe se da je u entitetima primjena zakona o zaštiti svjedoka vrlo nezadovoljavajuća, te se na bh. vlasti apelira da iniciraju konkretne zakonske i sistemske mjere da bi se riješio problem nepostojanja zaštite svjedoka na entitetskom nivou.
-Osim pred Sudom BiH, svjedoci koji svjedoče pred sudovima u entitetima ne dobijaju nikakvu pravnu, psihosocijalnu i administrativnu pomoć, naglasila je Nela Sefić.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin podcrtao je kako je nesporno da je svjedok u predmetima ratnih zločina jedino i osnovno dokazno sredstvo na koje se i tužilac i sud oslanjaju.
On je mišljenja da se moraju pronaći novi instituti zaštite svjedoka, jer zakonska rješenja koja sada postoje nisu dobra.
U Izvještaju OSCE-a ističe se da u skladu sa Državnom strategijom vlasti trebaju da osiguraju da SIPA dobije dodatne kadrovske, materijalne i tehničke resurse, te omoguće obuku službenika u odgovarajućim oblastima zaštite svjedoka.
Također, preporučuje se da se akteri pravosudnog sistema ozbiljno pozabave provjeravanjem navoda o prijetnjama i podmićivanju, te da sudovi u entitetima osiguraju izradu poslovnika o radu koji reguliraju primjenu mjera za zaštitu svjedoka.
OSCE smatra i da se uspostava mreže za podršku svjedocima za osobe koje svjedoče u predmetima ratnih zločina treba da posluži kao osnov za širenje usluga podrške na ugrožene svjedoke, uključene u druge krivične predmete.
Izvještaj "Zaštita i podrška svjedoka u predmetima ratnih zločina u BIH: Prepreke i preporuke godinu dana nakon usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina" rađen je u okviru Projekta za izgradnju kapaciteta i implementaciju nasljeđa.
Zasniva se na informacijama sa velikog broja ročišta, koja su posmatrana u sklopu programa za praćenje pravosudnog sektora.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
