{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH od aplikacije za kandidatski status u EU dijele dva uslova

S
12.10.2011. u 18:20
0
5
BiH od aplikacije za kandidatski status u EU dijele dva uslova
0
BiH od aplikacije za kandidatski status u EU dijele dva uslova
Pierre Mirel
BiH od aplikacije za kandidatski status u EU i dalje dijeli ispunjavanje dva uslova, a to su izmjene Ustava BiH kojim bi se provela odluka u slučaju "Sejdić-Finci" i usvajanje zakona o državnoj pomoći BiH, izjavio je danas u Sarajevu direktor za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije Pierre Mirel.
Predstavljajući godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, Mirel je istakao da je BiH u posljednjih godinu dana napravila veoma malo napretka, pogotovo u ispunjavanju političkih kriterijuma koji se odnose na vladavinu prava, ali i u oblasti reforme pravosuđa.

Mirel je pozdravio činjenicu da je nedavno uspostavljena komisija za provođenje presude Suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", da je Vijeće ministara BiH proslijedio Nacrt zakona o državnoj pomoći parlamentu BiH, te da je uspostavljena Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije.

"Mora se reći da se samo neke od tih stvari mogu smatrati pravim napretkom. Kada se govori o Kopenhaškim kriterijumima i o političkim kriterijumama, ima veoma malo napretka koji može da se pomene u vezi sa vladavinom prava", rekao je Mirel.

Prema njegovim riječima, u okviru reformi pravosuđa u BiH "malo toga je postignuto", a nedavno je pokretnut strukturalni dijalog što bi trebalo da bude način za ubrzanje te reforme i metod za pronalaženje boljeg razumijevanja među stranama.

Funkcioner Evropske komisije je, govoreći o stanju ljudskih prava u BiH, sa žaljenjem konstatovao da još postoje dvije škole pod jednim krovom, te da mnogo toga nije postignuto kada je riječ o integraciji romske zajednice.

"Što se tiče ekonomske situacije u BiH, još je visoka nezaposlenost, a kada je riječ o stranim investicijama, ni tu situacija nije dobra. Investitori žele da vide jasna i transparentna pravila i ponekad se koristi termin jedinstveni ekonomski prostor, što ponekad zvuči da želimo jedinstvene državne zakone, odnosno zakone na državnom nivou, što nije slučaj", rekao je Mirel.

On je naglasio da BiH, ukoliko želi da postane članica EU, mora da shvati da jedinstvena pravila internih tržišta moraju da budu u skladu sa zakonima Unije.

Kao primjer Mirel je naveo javne nabavke koje bi u BiH trebalo da budu transparentnije i procedure za sertifikovanje hrane kako bi bosanskohercegovačka poljoprivreda bila u mogućnosti da izvozi na tržište EU.

Govoreći o ispunjavanju uslova za aplikaciju za kandidatski status BiH, Mirel je istakao da domaći politički lideri konačno treba da sjednu i pronađu kompromis o ovim pitanjima, te apelovao da što prije preduzmu konkretne mjere.

"Nadam se da će vlasti BiH Izvještaj o napretku shvatiti kao nešto što bi trebalo biti jako visoko na listi pririteta tema o kojima će političari raspravljati. Apelujem na predstavnike koji su izabrani na osnovu predanosti evropskoj perspektivi da ne varaju birače i želimo sada da vidimo tu predanost prevedenu u konkrene mjere", poručio je Mirel.

Direktor za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije naglasio je da je za njega bitan princip vlasništva, odnosno da Evropska komisija može u BiH da pomogne, savjetuje, preporučuje i podržava, ali ne i da donosi odluke, što političari u BiH moraju učiniti sami.

Mirel je napomenuo da je EU jutros odobrila kandidatski status Srbiji uz uslov nastavka razgovora sa Prištinom, te odobrila početak pregovora o pristupu Crne Gore EU, što je dokaz opredjeljenosti evropske perspektive zemalja zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, u narednim sedmicama Evropska komisija očekuje nastavak dijaloga Beograda i Prištine, te da počne implementacija već dogovorenih sporazuma o slobodnom kretanju ljudi i robe.

Specijalni predstavnik EU Peter Sorensen istakao je da se međunarodna zajednica neće direktno miješati u proces formiranja vlasti na nivou BiH, jer je to odgovornost domaćih političara.

Sorensen je istakao da će međunarodna zajednica i dalje podržavati BiH kada je riječ o zakonodavnim pitanjima jer ona "ne želi da vodi BiH, već da pruža pomoć".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: