{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH nije na bijeloj šengenskoj listi

S
31.3.2009. u 10:27
0
10
BiH nije na bijeloj šengenskoj listi
0
BiH nije na bijeloj šengenskoj listi
Foto: Reuters
Iako zvanični signali o budućnosti proširenja EU nisu povoljni, diplomate iz zapadnog Balkana vratile su se zadovoljne iz Češke, gdje su se u dvorcu Hluboka na Vltavi, susreli sa ministrima spoljnih poslova Unije, piše dopisnik Srne iz Brisela.
Izjava češkog predsjedništva, nakon završenog sastanka veoma je uopštena i oprezna. Pominje se evropska perspektiva regiona, a to znači obećanje da su vrata članstva nakon završenih reformi otvorena. Ali, u izjavi se, ipak, veća težina daje sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, a manje motivaciji da se pređe na viši stepen odnosa s Briselom, a to su kandidatura i pregovori.

Dvije najznačajnije članice, Njemačka i Francuska, ponovile su da nema daljih proširenja ako ne bude prihvaćen Lisabonski ugovor kao temeljni dokument briselske organizacije zemalja. Time se vrši politički pritisak na Irce da do kraja godine na ponovljenom referendumu prihvate Lisabonski ugovor, i na evroskeptične predsjednike Češke i Poljske, da ga potpišu. Ako se realizuje taj povoljni scenario, tada bi se EU reformisala u cilju veće efikasnosti i stvorila bi se legalna baza za nova proširenja, koja prema sadašnjem pravnom okviru, Ugovoru iz Nice, ne postoji.

Uzdržani tekst češke izjave nakon sastanka ministara spoljnih poslova EU sa kolegama sa zapadnog Balkana, održava, prema izvorima Srne, i raspoloženje među članicama. Holandija je protiv bilo kakvog proširenja, bilo koje zemlje iz regiona, uključujući i Hrvatsku, a to pravda zamorom svoje javnosti novim članicama iz istočne Evrope. Ona želi da se broj članica zaustavi na postojećem.

Njemačka je unutar sebe podijeljena, s time da su socijaldemokrati naklonjeniji proširenju, a demohrišćani Angele Merkel nisu. Za sad, Njemačka je protiv daljih proširenja, uz evenutalni izuzetak Hrvatske.

Ali, navode diplomate iz regiona, na sastanku u Hluboki na Vltavi, dobili su, više nego što su očekivali, usmena uvjeravanja niza zapadnoevropskih kolega da je podrška Unije regionu stvarna, a ne samo retorička. Podrška je tiha zbog nervoze građana EU zbog finansijske krize, koji sada svako novo proširenje vide kao napad na svoja radna mjesta. Zbog toga se, pred izbore u Njemačkoj i ostalim zemljama, jednostavno ne govori o proširenju. Ipak, ono se nastavlja, rečeno je diplomatima s Balkana.

Prema navodima, evropska podrška vidjeće se na nekim konkretnim primjerima.

U prvom redu, to se odnosi na bijelu šengensku listu za neke od zemalja u regionu, koje su izvršile sve potrebne pripreme. Među tim zemljama sigurno je Srbija, a druge dvije zemlje koje se spominju su Crna Gora i/ili Makedonija.

BiH, prema izvorima Srne, za sad neće biti na bijeloj šengenskoj listi. Ipak, o kojim će se zemljama konkretno raditi, biće objavljeno u maju.

EU je svjesna da je zapadni Balkan, takođe, žrtva finansijske krize i namjerava da pokaže solidarnost. Balkanske zemlje, koje će procijeniti da dalje ne mogu same, moraće tražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i međunarodnih finansijskih institucija, ali će ih u tome pratiti i Brisel. To znači da neće biti potpuno ostavljene same sebi. Diplomate iz zapadnog Balkana procjenjuju da je ton i način komunikacije bio vrlo ohrabrujući i više prijateljski nego što su se nadali.

Da li će biti realizovana obećanja o skorom članstvu zemalja iz regiona, znaće se tek u oktobru, kad će se završiti izbori u Njemačkoj i drugdje, i kad će Irci odlučiti o Lisabonskom ugovoru.

Neformalni sastanak ministara spoljnih poslova zemalja EU održan je 27. i 28. marta u Češkoj.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: