{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"BiH ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade"

F
27.4.2010. u 12:16
0
33
"BiH ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade"
0
"BiH ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade"
Haris Silajdžić
Bosna i Hercegovina ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade, od kojih su neke rezultat neprovođenja Dejtonskog sporazuma, kazao je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, govoreći na otvaranju konferencije "Ustavopravno uređenje BiH: Funkcionalnost i evropska perspektiva", koji je u Domu Oružanih snaga u Sarajevu organizirala Fondacija Konrad Adenauer.
Silajdžić je kao primjer naveo neprovođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma vezano za povratak progranih zbog opstrukcije vlasti RS-a, zbog čega se ne mogu provoditi ni odredbe o glasanju u parlamentu, odnosno da takve stvari vuku jedna drugu. Slično je i s neprovođenjem Aneksa 9. zbog čega nije integrirana ekonomija zemlje.

On je ocijenio da je to neprovođenje nagrađeno na način da su predlagane korekcije Ustava BiH, kao što je bio slučaj s tzv. aprilskim paketom, kada je tendencija razgradnje BiH dobila pomoć po kojoj bi snage dezintegracije imale čak i pravo raspuštanja parlamenta.

Silajdžić smatra da je problem Ustava BiH teško riješiti, jer treba riješiti i pitanja koja nisu pravna, kao što je karakter društva: da li je ono zasnovano na etničkom principu ili principu slobodnog pojedinca, te da li postoji srednja linija između etnoteritorijalnog pricipa i civilne demokratije.

Kaže da se on koliko je moguće bori za ovaj drugi princip, jer je pitanje šta će biti s našim društvom. Najbolji primjer je segregacija u školama.

Silajdžić se izjasnio protiv filozofije manjeg otpora, birokratskog pristupa i pragmatizma "korak po korak", "jer su nas oni doveli dovde".

On je rekao da ne razumije kome je u interesu da BiH bude podijeljena, kome su potrebna tri geta.

Kaže da razumije da se ne može vratiti ono što je bilo prije rata, multikulturno društvo koje je funkcioniralo, ali se ne čini dovoljno da se društvo integrira koliko je moguće.

Zato je naglasio da se mora promijeniti filozofija odnosa prema BiH.

"Ako idemo u Evropu ovakvi kakvi jesmo, u tri dijela, nije dobra perspektiva. Trebamo raditi na ustavu koji će otvoriti perspektivu", rekao je Silajdžić, dodajući da je filozofija "korak po korak" primjer kako ne treba raditi, već su potrebne promjene koje će se osjetiti.

Na kraju izlaganja Silajdžić je govorio o ulozi visokog predstavnika, naglasivši da sve dok postoje blokade, mora biti neko da ih deblkira.

Nakon Silajdžića uvodno izlaganje imao je visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je razgovore o ustavnim promjenama nazvao "opasnom prilikom u godini izbora".

On smatra da je Dayton donio mir, ali je u isto vrijeme ograničio kapacitete državne vlade, što nije dobro.

Zato ustavna reforma treba dati rješenje za probleme zbog kojih je OHR i dobio mandat.

To znači otkloniti elemente opstrukcije, ali i omogućiti efikasnu vladu s adekvatnom izvršnom vlašću koja bi poštivala osnovne slobode, ispunila kopenhagenške kriterije EU, te stvorila uvjete za normalnu i poštenu vladu koja može da prevaziđe prošlost i implementira reforme.

Inzko naglašava da je osnovno što ustavna reforma treba donijeti stvaranje efikasne vlade, ne samo radi priključenja evropskim integracijama nego i zbog eliminiranja posljedica ekonomskog kraha koji je BiH pretrpjela.

On je istaknuo da je i Evropska komisija zapazila da neke odredbe, kao što je entitetsko glasanje, stvaraju previše prilika za opstrukciju. Naime, 60 posto prijedloga u državnom parlamentu je odbačeno zbog entitetskog glasanja te je visoki predstavnik morao intervenirati u 92 slučaja.

Međutim, upozorio je Inzko, blokada nije samo rezultat entitetskog glasanja. Problem je i u Vladi Federacije BiH koja je organizirana tako da praktično ne može funkcionirati.

Međunarodna zajednica neće riješiti problem, ali će apsolutno biti predana da pomogne u njihovom rješavanju, kazao je, dodajući da domaći lideri do sada nisu uspjeli predložiti provedljiva rješenja.

Visoki predstavnik je na kraju istakao da međunarodna zajednica neće dozvoliti da se do sada usvojene reforme vrate unatrag ili da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet zemlje.

Inače, na današnju konferenciju pozvan je niz domaćih i međunarodnih zvaničnika i eksperata, među kojima su ministar pravde BiH Bariša Čolak, ministar odbrane BiH Selmo Cikotić, predsjednik Ustavnog suda BiH Miodrag Simović te predsjedavajući Odbora za pitanja EU njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum, koji boravi u posjeti BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: