{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"BiH može provesti potrebne promjene"

S
11.5.2009. u 15:48
0
1
"BiH može provesti potrebne promjene"
0
"BiH može provesti potrebne promjene"
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je danas u Sarajevu da su BiH potrebne promjene i da ih ona može provesti, uprkos razočaravajuće sporom napretku koji je do sada ostvaren.
"Očigledno je da moramo promijeniti način na koji radimo stvari ukoliko želimo da dobijemo drugačije rezultate. Javni pritisak mora dovesti do deblokiranja napretka. Za rješavanje problema je potrebno daleko više od dobronamjernog izražavanja podrške. Treba nam odlučno političko djelovanje", rekao je Inzko na predavanju studentima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

On je istakao da je u nekoliko proteklih dana bilo evidentno sve glasnije nezadovoljstvo naroda skromnim koracima koje organi vlasti predlažu kao odgovor na ekonomsku krizu.

"Važno je da građani jasno kažu šta neće, kao i da jasno kažu šta istinski hoće", naglasio je Inzko, upozorivši da su kazne neuspjelog političkog procesa siromaštvo, korupcija, kriminal, nezaposlenost, te neadekvatne javne usluge.

Prema njegovim riječima, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju utvrdio je korake koje BiH treba da napravi da bi mogla iskoristiti brojne prednosti koje donosi proces približavanja i integracije u EU i sada je vrijeme da ti koraci budu napravljeni.

On je podsjetio na neke korake na koje se BiH formalno obavezala kao dio procesa evropskih integracija, naglasivši da će svaki od ovih koraka donijeti praktične koristi.

"EU je jasno rekla da želi da ukine vizni režim za građane BiH koji posjećuju zemlje EU. Načinjeni su izvjesni pomaci u smislu smanjenja troškova i uvođenja nekih pogodnosti, ali većina građana i dalje mora dobiti vizu ako žele ići u Evropu. Jedna od osnovnih prepreka bio je nedostatak pomaka u modernizaciji Zakona o graničnim kontrolama. Napredak u vezi s tim pitanjem mora biti postignut bez daljeg odlaganja kako bi mogle biti ukinuti obavezne vize", istakao je Inzko.

On je upozorio da kršenja ljudskih i građanskih prava u Ustavu BiH moraju biti uklonjena, a da sistem vlasti mora biti efikasniji.

"Ovaj zadatak može obaviti sam politički establišment. S druge strane, i građani bi mogli preuzeti direktnu ulogu u tom procesu. Mislim da ova druga opcija više obećava", naglasio je visoki predstavnik u BiH.

On je ukazao da iskorjenjivanje siromaštva mora postati politički prioritet broj jedan.

"BiH je hitno potreban zakon o obligacionim odnosima koji će obezbijediti da su ugovori i propisi iz oblasti komercijalnog poslovanja jednaki u cijeloj zemlji i na taj način poboljšati pravnu sigurnost. Zašto je BiH potreban ovaj zakon? Zato što će podstaći investicije i otvaranje novih radnih mjesta", istakao je Inzko.

Prema njegovim riječima, BiH treba da uvede savremen sistem nadzora nad bankama, koji ispunjava standarde 21. vijeka i svima obezbjeđuje bolje usluge, a ovo pitanje postalo je posebno urgentno u svjetlu globalne ekonomske krize.

"Treba uspostaviti ekonomsko i socijalno vijeće u kome će se političari, poslodavci i radnici moći dogovarati o tome kako ubrzati privredni rast. Zbog globalne ekonomske krize odgovarajući vremenski okvir za to je ova godina, a ne sljedeća. Entiteti moraju racionalizovati trošenje što podrazumijeva smanjenje prekomjernih troškova koji idu u korist manjini, odnosno izdvajanje više sredstava za škole i druge javne usluge, kao i za razvojne projekte", poručio je Inzko.

On smatra da su već dugo potrebne ozbiljne promjene u poslovnom okruženju.

"Ako se iko pita da li je to neophodno, bitno je reći da BiH, zemlja od četiri miliona stanovnika, trenutno ima svega 30 velikih stranih investitora. Stotine drugih investitora, zajedno sa radnim mjestima koja bi donijeli u ovu zemlju, otišli su negdje drugo", opomenuo je Inzko.

Prema njegovom mišljenju, Fiskalno vijeće BiH, koje ima veći uticaj na materijalno dobro stanje građana nego bilo koji drugi organ, treba da počne da redovnije održava sastanke.

"Rekao bih da bi se trebalo sastajati barem jednom sedmično. Vrijeme je recesije. Neobjašnjivo je da se ljudi koji su odgovorni za to da BiH provedu kroz ovu krizu ne sastaju, u najboljem slučaju, češće od jednom mjesečno", kaže Inzko.

On tvrdi da je napredak o ovim inicijativama blokiran zbog hroničnog neslaganja među političkim strankama, a ne zato što su same inicijative kontroverzne.

Inzko je najavio da je EU, koja je u više navrata jasno istakla da je prirodni status za BiH puno članstvo u EU, podržavala i da će nastaviti da podržava svoj angažman u ovoj zemlji pružanjem praktične pomoći.

"Od kraja rata, EU i njene članice dale su doprinos u iznosu od više od dvije i po milijarde eura za obnovu BiH. Od 2007. godine, u okviru programa instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), koji objedinjuje ukupnu pretpristupnu pomoć EU za BiH, BiH je primila 136 miliona eura. Ove godine BiH će primiti još 89 miliona eura u okviru pomoći IPA i još 106 miliona eura naredne godine" - istakao je Inzko.

Osim toga, kako je rekao Inzko, Evropska komisija trenutno priprema paket od 40 miliona eura da pomogne BiH da otkloni najteže posljedice globalne ekonomske recesije.

"Drugim riječima, EU pomaže u finansiranju teških reformi koje su potrebne BiH da se približi EU i unaprijedi životni standard u kratkoročnom i srednjoročnom periodu" - rekao je Inzko.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: