{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH može postati crna rupa na svjetskoj političkoj mapi

F
20.2.2011. u 14:12
0
25
BiH može postati crna rupa na svjetskoj političkoj mapi
0
BiH može postati crna rupa na svjetskoj političkoj mapi
Foto: Arhiv
Predizborna i postizborna retorika bila je jedna od najprljavijih u modernoj historiji BiH i u krajnjem slučaju može rezultirati time da BiH postane crna rupa na svjetskoj političkoj mapi.
Ovo je jedan od zaključaka iz studije analitičarke Centra za sigurnosne studije (CSS) Selme Mehmedić "Opći izbori 2010. - Demokratski napredak ili dalje slabljenje države", koja je predstavljena danas na javnoj raspravi koju je CSS organizirao u Sarajevu u sklopu projekta kojeg finansira Fond Otvoreno društvo.

Cilj debate je bio da se u dijalogu sa predstavnicima nevladinog sektora, akademskim stručnjacima, političarima i medijima dobiju nova stajališta i identificiraju ključna pitanja za euroatlantski put BiH.

Nepredvidiv budući razvoj situacije u BiH

Mehmedić je prezentirajući rezultate svoje studije, što je bio uvod u diskusiju, kazala kako je nepredvidiv budući razvoj situacije u BiH, posebno nakon postizbornog ponašanja kojem svjedočimo.

Ipak, navela je ona, rezultati oktobarskih izbora pokazuju minimalno, ali primjetno, buđenje građanske svijesti na cijelom teritoriju BiH.

Birači su, ponajviše iz bošnjačkog korpusa, pokazali jednu dozu neposluha prema "utvrđenim" liderima na način da su promijenili preferencije i povjerenje ukazali drugim kandidatima što ilustrira izbor za Predsjedništvo BiH.

Promjena ponašanja birača

- Činjenica da je Željko Komšić u Federaciji BiH u odnosu na sve kandidate imao uvjerljivo najviše glasova, te da je razlika između Nebojše Radmanovića i Mladena Ivanića iznosila manje od dva posto, indicira da je došlo do promjene ponašanja birača koji već decenijama glasaju za iste, bez obzira na njihovu neučinkovitost, navodi autorica izvještaja.

Mehmedić je, međutim, upozorila da je zabrinjavajuće što glasači nisu bili dovoljno informirani čak ni o kandidatima za državni parlament, jer je pažnja bila usmjerna na Predsjedništvo BiH.

Kao primjer političke i moralne neodgovornosti autorica je istaknula "utopijski apel" HDZBiH i njegove kandidatkinje Borjane Krišto, kojim su pozvali "birače Željka Komšića bošnjačke nacionalnosti" da se suzdrže od glasanja za njega, jer tako uskraćuju ustavna prava Hrvata u BiH.

- Zastršujuća je činjenica da je jednoj od najjačih političkih stranaka u BiH lakše povjerovati da Bošnjaci glasaju za Hrvata, nego da u BiH postoji i nemala građanska opcija koja se simbolično poistovijetila sa Komšićem, dajući signal da etnopolitika gubi na značaju, kaže Mehmedić.

Međunarodna zajednica gubi utjecaj i interes za BiH

Ona je, također, ukazala da je međunarodna zajednica počela polako da gubi svoj uticaj i interes za BiH, jer je njen fokus pomjeren na druga žarišta u svijetu.

Također, iako su predstavnici Srbije i Hrvatske u posljednje vrijeme pokrenuli nove regionalne politike u smjeru otopljavanja odnosa i saradnje, vidna je njihova suzdržanost u odnosima prema BiH.

- Na taj način, BiH je po prvi put prepuštena sama sebi, bez direktnog i formalnog utjecaja susjeda i međunarodne zajednice na njenu političku klimu. Tu promjenu su etnonacionalističke strukture na vrijeme uočile i vješto iskoristile u toku kampanje i izbora, navela je Mehmedić.

Produbljenje tenzija

Iako su izbori završeni prije nekoliko mjeseci, političke elite svakodnevno produbljuju međusobne tenzije umjesto saradnje po pitanjima ubrzavanja reformi u procesu euroatlantskih integracija, ostvarivanja ljudskih prava građana, borbe protiv korupcije i ostalih krupnih problema koji terete bh. zbilju, kazala je Selma Mehmedić.

Svoju ocjenu situcije prije i nakon izbora dao je i analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal, ocijenivši da je u predizbornoj kampanji dijelom došlo do stišavanja radikalne retorike, što u bh. medijima nije dovoljno primijećeno.

Među bošnjačkim i multietničkim strankama došlo je do prekida prijetnji ukidanjem Republike Srpske, osim kod Stranke za BiH i njenog lidera Harisa Silajdžića, dok su srpske i hrvatske stranke zadržale radikalnu retoriku, ali znatno različitu od 2006. godine.

Kod SNSD-a, naveo je Latal, više se radilo o "odbrambenoj" retorici, dok su se dva HDZ-a neuspješno vrtila oko priče o trećem entitetu.

Potop malih stranaka

Kada su u pitanju rezultati, Latal kaže da je velika većina Bošnjaka dala svoj glas strankama koje su za kompromis, a većina Srba i Hrvata strankama koje smatra "glavnim braniocima" njihovog nacionalnog interesa. Izbore je, također, karakterizirao opći potop malih stranaka.

Međutim, tvrdi Latal, stavovi izbornih pobjednika, SDP-a, HDZBiH i SNSD-a, dodatno su usložnili političku situaciju u zemlji, što dovodi do jačanja tenzija među građanima BiH.

Nema jasnih opozicionih partija

Zbog uključivanja SDS-a i HDZ1990 u "nacionalne blokove", došlo se u interesantnu situaciju da više nema jasnih opozicionih partija, što, zajedno sa mlakom reakcijom građanskog društva i ispolitiziranim izvještavanjem medija, ne daje dovoljno jak pritisak na političare za kompromis, smatra Latal.

On je govorio i o nesnalaženju SDP-a u novoj ulozi "dvojne partije", koji sebe s pravom smatra multietničkom partijom, ali ga većina Srba i Hrvata, kao i veliki broj Bošnjaka, smatra bošnjačkom partijom.

Latal, međutim, nakon promjene stavova u posljednje vrijeme ne vidi više razloge za odgađanje konstituiranja vlasti, osim zbog raspodjele funkcija.

Ima li političke volje?

Produženje ovakvog stanja nikome nije u interesu, a Latal u ekonomskoj sferi vidi opasne indikatore za krize koje nas očekuju već narednih mjeseci. To, također, stvara sve gori imidž BiH u svijetu i spriječava dolazak stranih investicija.

Od predstavnika političkih stranaka raspravi su prisustvovali visoki zvaničnici HDZ BiH Mijo Krešić i SDA Asim Sarajlić, koji su u diskusiji najavili da će vlast biti formirana, ali da je pitanje političke volje da se dođe do kompromisa.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: