"Kao članica zajednice država u Organizaciji ujedinjenih nacija, BiH je obavezna institucionalno i volonterski pratiti i provoditi aktivnosti kojima se jača smanjenje rizika od katastrofa, odnosno prevencija i pripravnost za prirodne i druge nesreće koje često imaju razmjere katastrofa", kazao je Agić.
Ministarstvo sigurnosti BiH i nadležni organi uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta BiH, uz podršku agencija i organizacija Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija u BiH, u prethodnom trogodišnjem periodu poduzeli su značajne aktivnosti u pogledu smanjenja rizika od katastrofa putem procjene rizika, planiranja, opremanja struktura i jačanjem kompletne svijesti o rizicima u oblasti katastrofa.
"Vjerujem da će BiH postati efikasnija prvenstveno zbog problema koje je imala u prošlosti, zbog poplava, snijega, vatre.... Mislim da će svi oni koji su u sistemu, od općina koje su osnovni nosioci odgovora ili priprema pa i odgovora na katastrofe, uraditi sve da to u narednom periodu bude bolje", kazao je Agić.
Po njenim riječima, u siromašnijim zajednicama one spadaju u grupu najteže pogođenih.
"Mogućnost smrti u slučaju katastrofe je 14 puta veća za žene i djecu u odnosu na muškarce. Djeca su posebno ugrožena i u prosjeku bar polovinu svih poginulih u katastrofama čine djeca", kazala je Kabil.
Dodala je da klimatske promjene dodatno pogoršavaju postojeće rizike od katastrofa.
"Procjenjuje se da se samo gubici povezani s meteorološkim prilikama udvostručuju na globalnom nivou svakih 12 godina, a predviđa se da će uticaji klimatskih promjena povećati broj djece pogođene katastrofama sa 66,5 miliona godišnje, koliko je bila procjena kasnih devedesetih, na čak 175 miliona godišnje u predstojećoj dekadi", kazala je ona.
"U vanrednim okolnostima potrebe djece se obično previde. U takvim situacijama djeci je potrebna posebna njega, a u zavisnosti od njihovog uzrasta i potrebe su im različite", kazala je Žeravčić.
Šefica Odjela za pravdu i sigurnost UNDP-a Amna Berbić je kazala da je od 2000. godine do danas više od milion ljudi je izgubilo živote, a više od jedan trilion dolara je utrošeno na spašavanje i oporavak.
"Svaki dolar koji se investira u preventivne mjere, u prosjeku umanjuje troškove samog odgovora na nesreće za sedam dolara", kazala je Berbić.
Po njenim riječima, dvije ključne poruke su jačanje koordinacije razmjene informacija kao i edukacija i jačanje svijesti.
