Uvodničar skupa prof. dr. Hasan Balić ukazao je na brojne negativne refleksije nepostojanja jedinstvenog pravosudnog sistema na ostvarivanje pravde i poštivanje ljudskih prava u BiH.
Govoreći o temi "Kriza pravosudnog sistema u BiH", Balić je naglasio kako je BiH jedina evropska zemlja čiji je pravosudni sistem rascjepkan, u kojoj, umjesto principa općečovječanske, vlada princip "entitetske pravde", generirajući na taj način kršenje pojedinačnih i kolektivnih prava bh. građana i naroda.
Među ostalim, "invalidnost" pravosudnog sistema BiH ilustrirao je nepostojanjem vrhovnog suda BiH koji je ukinut 1997. godine, nakon gotovo 120 godina postojanja, što je ocijenio još jednim u nizu udara na opstojnost države BiH.
Uvodničar je podsjetio kako je Vrhovni sud BiH uspostavljen Dekretom ondašnje Austrougarske monarhije 1879. te da je "preživio" dva svjetska rata i jedan regionalni, ali ne i koaliciju stranaka koje su 1997. dijelile vlast u BiH.
Dr. Balić, profesor Fakulteta Kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu i bivši član Doma za ljudska prava i sudija Ustavnog suda BiH, ukazao je na brojne druge manjkavosti bh. pravosuđa, uključujući i prisustvo "negativne selekcije" kadrova, pogrešan pristup određenih krugova u međunarodnoj zajednici koji su putem dokumenta "Posao i pravda" favorizirali jačanje entitetskog umjesto pravosudnog sistema BiH.
Ocjenio je kako to predstvalja ozbiljan problem u pogledu pravne doktrine i prakse, a u širem smislu i bh. političkih procesa uopće.
Uvodničar je problematizirao i kretanja koja su, po njegovom sudu, dovela do krize pravde na globalnom planu, a koja su posljedica ekonomske i političke globalizacije te tranzicijskih procesa vezanih za određeni broj zemalja Evrope i svijeta.
U tom kontekstu, podsjetio je i na sukob između anglosaksonske i evropske pravne škole, a što rezultira brojnim nedoumicama u domenu pravne doktrine i prakse.
Sudionici sesije "Kruga 99" ocjenili su kako su problemi pravosuđa u BiH generirani u političkoj sferi kao i ukupnoj strategiji prema Bosni i Hercegovini.
Konsastirano je, istovremeno, kako nadolazeće vrijeme "vapi" za moralnim preporodom - svojevrsnom renesansom na duhovnom planu, te jačanjem odgovornosti na svim nivoima odlučivanja, kako u svjetskim razmjerama, tako isto i još više u bh. okvirima.