{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"BiH je žalostan prizor, političari se bave nevažnim stvarima"

31.8.2012. u 17:18
35
56
"BiH je žalostan prizor, političari se bave nevažnim stvarima"
35
"BiH je žalostan prizor, političari se bave nevažnim stvarima"
Foto: Klix.ba
Dr. Michael Haltzel, poznati historičar, bivši savjetnik Joea Bidena za vanjsku politiku od 1994. do 2005, dobitnik priznanja u sedam država Evropske unije i jedan od rukovodećih stručnjaka u Centru za transatlantske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu, u komentaru za Washington Post danas je pisao o situaciji u našoj zemlji.
"Dok se Sjedinjene Američke Države s pravom fokusiraju na situaciju na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji, demokratija u Bosni i Hercegovini, zemlji koja se smatrala jednom od uspješnijih priča, je ugrožena", poručuje on.

"Dejtonski sporazum iz 1995, kojim je okončan trogodišnji krvavi rat, nije ugušio virulentne nesuglasice između tri naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Čak štaviše, taj sporazum je Bosnu i Hercegovinu ostavio disfunkcionalnom zemljom sa suviše složenom ustavnom strukturom. Predstavnici međunarodne zajednice procijenili su da ova zemlja sa četiri miliona stanovnika ima dva entiteta, tri konstitutivna naroda, pet predsjednika, četiri potpredsjednika, 12 premijera, 14 parlamenata, 147 ministara i 700 članova parlamenta", rezimirao je Haltzel.

On ističe da je u prvoj deceniji nakon završetka rata zabilježen značajan napredak, kao i da se 2006. pokušalo i uvesti reforme ustava, ali poslije toga odnosi među narodima i politika uopšte krenuli su niz brdo.

"Evropska unija je, želeći da se iskupi za svoje slabosti tokom rata, ubijedila Sjedinjene Države da završe svoju mirovnu ulogu u BiH, te su snage EU zamijenile Plave kacige Ujedinjenih naroda i Amerikanci su otišli kući. Postalo je jasno da je zvanični Brisel odlučan da zatvori kancelariju visokog predstavnika i okonča svoju političku i mirnovnu ulogu u BiH", piše američki stručnjak.

Dalje konstatuje da je krizu pojačala i tužba koju su dva bh. građanina podnijela Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a u EU su se ponadali da će bh. vlasti odmah krenuti u provođenje mjera da se isprave nepravde prema manjinama. Svjedoci smo da se skoro tri godine poslije ništa nije promijenilo.

U nastavku komentara Haltzel objašnjava formiranje koalicija u BiH i naglašava da je došlo do porasta etničkih i vjerskih podjela.

Uvjeren je da bi zadržavanjem ovakvog Izbornog zakona u BiH bile zabetonirane pozicije tri konstitutivna naroda na štetu "ostalih" - Roma, Jevreja i drugih manjina, pa i onih Bosanaca i Hercegovaca koji se ne žele izjednačavati ni s jednom etničkom grupom.

"Ovo bi posebno odgovaralo Hrvatima koji žive u dijelovima zemlje gdje je većinska podrška HDZ-u. Međutim, popis stanovništva 2013. mogao bi pokazati da je broj "ostalih" u BiH barem jednak broju bosanskih Hrvata, zbog čega bi zadržavanje ovakvog stanja stvari bilo posebno nepravedno. Lider Republike Srpske ovaj zakon vidi kao šansu za gajenje separatističkih ambicija", navodi se dalje.

"Teško je predvidjeti kako će ovaj zakon poboljšati stabilnost u BiH. Cementiranje moći etničkih feuda sasvim je suprotno od evropske historije 21. stoljeća. Isključivanje velikog dijela društva iz procesa donošenja političkih odluka samo će povećati tenzije, a neće poticati ujedinjenje niti privrženost državi", piše Washington Post.

Za razliku od naše zemlje, situacija u susjedstvu je sasvim drugačija. Hrvatska kao članica NATO-a sljedeće godine će se pridružiti Evropskoj uniji. Crna Gora je u junu počela pregovore sa EU, a također je i na putu ulaska u NATO.

"U međuvremenu se u Sarajevu politički život vrti oko otrcanih dogovora među strankama i liderima, dok su najveći državni interesi, učlanjenje u NATO i EU, na čekanju. Bosna i Hercegovina, zemlja čiji je narod mnogo propatio, danas predstavlja žalostan prizor", zaključuje dr. Michael Haltzel.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: