{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"BiH je slaba država i nije u stanju osigurati ljudska prava"

F
17.2.2010. u 13:53
0
4
"BiH je slaba država i nije u stanju osigurati ljudska prava"
0
"BiH je slaba država i nije u stanju osigurati ljudska prava"
Ćazim Sadiković
Bosna i Hercegovina je slaba država koja nije u stanju osigurati ljudska prava svim svojim građanima, rekao je danas u Sarajevu predsjednik Skupštine Udruženja demkratskih pravnika u BiH, član Venecijanske komisije prof. dr. Ćazim Sadiković.
Govoreći na okruglom stolu posvećenom 100. godišnjici proglašenja Zemaljskog štatuta (ustava) za BiH potpisom austrougarskog cara i kralja Franje Josipa u Beču, kao i obavezi BiH da ispuštuje presudu Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa slučajevima Sejdić i Finci, Sadiković je ocijenio da je Zemaljski štatut bio jedan od najuspješnijh ustavnih tekstova u tadašnjoj Evropi, na čemu se može dalje graditi.

Međutim, upozorio je da danas u Ženevi zasjeda Savjet za ljudska prava UN-a, koji uvijek u prvom planu ima diskriminaciju, a pitanje je šta bh. delegacija može tamo reći kad već 14 godina čekamo da se implementiraju odredbe protiv diskriminacije.

Prof. Sadiković smatra da je država BiH zakazala u zaštiti ljudskih prava, iako se obavezala da će svakom pojedincu osigurati sva prava predviđena Evropskom konvencijom.

Upozorio je i protiv olakih izjava o tome da će se problem lako riješiti uklanjanjem dviju diskriminacijskih odredbi vezanih za slučajeve Finci i Sejdić, jer je svima jasno da je Evropski sud praktično osudio svaki oblik diskriminacije, a Ustav BiH obiluje njima još od preambule.

BiH mora eliminirati svaki oblik diskriminacije ako želi u Evropu, ali ni domaći ni strani političari nisu se potrudili da otklone diskriminacijske odredbe.

Po njegovim riječima, još veći problem, na koji je ukazala i Evropa, jeste da je BiH slaba država koja nije u stanju osigurati poštivanje ljudskih prava, a iz trenutnih rasprava se ne vidi da se shvata pravi značaj ustavnih promjena.

Prof. Sadiković je, također, naglasio da izborna godina nije izgovor, odnosno da je pitanje da li su važniji Ustav ili izborni propisi očiti pokazatelj poremećaja vrijednosti.

Jedan od rijetkih političara koji su se odazvali pozivu na ovu raspravu bio je predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda PSBiH Ivo Miro Jović, koji je naveo da je u junu prošle godine, kada je bh. parlamentarcima nuđena sudska nagodba po kojoj bi BiH priznala grešku i obećala da će sama ispraviti diskriminacijske odredbe, bio zagovornik neprihvatanja nagodbe s ciljem da BiH "bude prozvana i kažnjena" zbog kršenja ljudskih prava.

Da je do nagodbe došlo, smatra Jović, "mi to ne bismo uradili sami sve dok nas neko ne natjera".

Za buduće ustavne promjene on je iznio prijedlog formiranja posebne ustavotvorne skupštine BiH, koja bi imala samo jedan zadatak - napisati novi ustav. Jović smatra da u takvoj skupštini ne bi trebalo biti više od 40 posto aktivnih zastupnika, a ostalo bi trebali biti stručnjaci.

On vjeruje da bi takva skupština nakon nekog vremena i došla do rješenja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: