{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"BiH je prva u regionu mogla ispuniti uvjete za liberalizaciju"

F
29.7.2009. u 16:20
0
6
"BiH je prva u regionu mogla ispuniti uvjete za liberalizaciju"
0
"BiH je prva u regionu mogla ispuniti uvjete za liberalizaciju"
Andrej Šter
Delegacija Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Slovenije boravi u posjeti BiH, gdje se vode razgovori o pomoći Slovenije Bosni i Hercegovini za liberalizaciju viznog režima.
Tim povodom, uime MVP Republike Slovenije, Andrej Šter dao je intervju za Federalnu novinsku agenciju.

Ovaj susret organiziran je u saradnju Slovenije i BiH, a ponajviše je rezultat razgovora ministra vanjskih poslova BiH i Slovenije Svena Alkalaja i Samuela Žbogara.

"Nama se nikako ne sviđa odluka Evropske komisije za BiH u vezi s liberalizacijom viznog režima. Da ne vjerujem da BiH može dobiti liberalizaciju viznog režima zajedno sa svojim susjedima, ne bih bio tu", kazao je Šter na početku razgovora.

Zašto je Republika Slovenija odlučila pomoći BiH u ostvarivanju liberalizacije viznog režima?

BiH zaslužuje našu pomoć. Želimo predočiti zemljama članicama Evropske unije pozitivne stvari koje je bh. diplomatija, policija i javna uprava postigla ka putu naprijed. Ipak su one te koje moraju postići konsenzus o davanju pozitivne ocjene za liberalizaciju viznog režima za bh. građane. Ova posjeta će biti i dobar gest za njih i Evropsku komisiju, ali će pomoći i u razbijanju predrasuda o BiH. Iskustva Slovenije o ovim pitanjima su svježa tako da mogu koristiti bh. strani. Mi nismo prvi put u BiH, mi smo prijatelji i saradnici. Jedino što vrijeme nije na našoj strani.

U kojim oblastima Slovenija može pomoći BiH?

Potrebno je, kako se u vojnom žargonu to kaže, prestrojavanje u hodu. Treba održavati postignute dobre rezultate u posljednjih godinu dana na kojima su marljivo radili stručnjaci iz BiH. Mi smo u ova dva dana definirali područja u kojima Slovenija može pomoći, a BiH hoće pomoć. To ne znači da mi ne bismo pomogli u svim područjima, ali smo limitirani kadrovima. Ne želimo dodatno opteretiti sadašnji kadar jer zbog ustroja države BiH ima malo više zadataka ispuniti. Bh. stručnjaci vrijedno rade.

Jedno od područja koja smo definirali jest upravljanje granicom i osnivanje pogranične službe koja bi se bavila svim problemima migracije. Migraciona politika bi trebala djelovati preventivno radi sprječavanja radnih migracija, trgovine ljudima te organiziranog kriminala. Za to su nam potrebne zakonske podloge.

Mislite li da je to jedan od najvažnijih problema?

Sve je podjednako važno, ako jedna stavka manjka svi drugi su relativan uspjeh. Jer jedan od principa Evropske unije je da ništa nije postignuto dok sve nije postignuto. Ne smije se misliti ako se nešto napravi da na to treba zaboraviti. Neko iz EU može tražiti da se provjeri ta učinjena stavka i onda se mogu pisati minusi. Zato treba sve što je struktuirano održati, a ono što nije što prije implementirati.

Koje ste oblasti još definirali?

Potrebno je struktuirati nacionalnu politiku. Uspostavljanje konzularnih radnika između MUP-a i MVP-a, koji će zajedno raditi. Potrebno je kreirati i informacioni sistem ne samo formiranje konzularnih predstavništava u svijetu nego i formiranje Centralnog informativnog sistema. Sva ova područja su povezana i zato ćemo probati uspostaviti migracionu politiku. Ima i drugih spornih područja, ali ovo je najkritičnije. Ono je spomenuto u izvještaju Evropske komisije i po mišljenju bh. stručnjaka tu je potrebna pomoć. U nekoliko narednih dana u Sloveniji ćemo odabrati ljude koji znaju i koji mogu u kratkom periodu da reagiraju. Ostajem ovdje do kraja sedmice i imat ću do tada kompletiranu informaciju. Jedan pozitivan element u svemu ovome je da svi političari i stručnjaci žele jedinstveno da rade na tome. Do sada nisam vidio otpor. Napredak kod liberalizacije viza, tj. kada se vize ukinu jeste napredak koji obični građanin osjeti, ali se osjeti i "na novčaniku". To je jedan od dokaza da je EU primamljiva i nudi perspektivu mladom čovjeku koji ne traži ništa više, ali ni manje nego čime raspolaže njegov kolega u Madridu, Atini, Rejkjaviku ili bilo gdje drugo.

Mislim da dok BiH ne ispuni ovaj zadatak ni ostale zemlje regije neće dobiti liberalizaciju. Republika Srbija treba da postavi striktnu granicu. Ako Srbija bude od bh. građana tražila vizu i BiH će sigurno uvesti vizu za građane Srbije. Dokument koji je pisan za BiH je pisan u nekoj kancelariji gdje nisu baš znali šta pišu. Zato je potrebna jaka lobistička akcija stranih i bh. činovnika i javnosti. U smislu pozitivnog patriotizma, da ono što može jedna strana možemo i mi ili mi nismo ništa bolji, ali ni lošiji od drugih.

Građani su ogorčeni na domaće političare u vezi s liberalizacijom viznog režima. Spominju se implikacije u smislu Hrvati će imati hrvatske pasoše, Srbi će imati srpske pasoše, a Bošnjaci će ostati u izolaciji. To su insinuacije koje se pojavljuju u medijima.

To su opasne simplifikacije. Mora se voditi računa da je Srbija u svom izvještaju Evropske komisije dobila striktnu odrednicu da ne smije uvećavati svoje građanstvo. Razumijem ogorčenost, ali u Evropskoj uniji nema zamuljavanja. Nema improvizacija u EU. Ako neko misli da će Bruxelles nešto zaboraviti grdno se vara.

Kako razbiti predrasude o BiH?

Potrebno je promovirati pozitivne rezultate koje je BiH uradila do sada. Jedan od njih je nedavno osnivanje Odjela za suzbijanje krađe identiteta pri Agenciji za zaštitu ličnih podataka. To je državna institucija i ona se brine da zamjena dokumenata ne prouzrokuje druge poteškoće, organizirani kriminal, da dođe do tenzija između pojedinih dijelova u BiH. Nedavno sam dobio podatak da je na graničnim prijelazima u prošloj godini izdato samo 700 viza to je izrazito pozitivan rezultat, s obzirom na činjenicu da je potrebno unaprijed dokazati sve preduvjete za vizu.

BiH ima specifičnu situaciju o pitanju azila i raseljenih osoba. Takav slučaj nije nigdje drugdje. Znam da je model rješavanja azila i raseljenih osoba uzet prema češkoj praksi koji je dobar. Ipak, to može biti samo koncept, ali bh. stručnjaci to trebaju prilagoditi situaciji u BiH. Također potrebna je i unutrašnja promocija koja nije ništa manje značajna. Poveznica između političke odluke, o kojoj je postignut konsenzus, uz stručnu implementaciju i javno mnijenje može postići mnogo.

Kakav je napredak BiH do sada ostvarila?

Ako bi napredak BiH bio intenziviran kao što je bio u protekloj godini (od juna 2008.) onda bi BiH bila prva u regionu koja bi ispunila uvjete.

Da li je velika nezaposlenost jedan od problema za nedobijanje liberalizacije viznog režima?

Mislim da je to jedna praktična predrasuda. U jednoj godini, ako zbrojimo sve izdate vize stanovnicima BiH, dobijete cifru da je trećina stanovništva aktivna. Dakle, trećina dobije jedan oblik vize. Naravno da postoji i onaj sivi dio. Činjenica je da ima onih koji putuju "kroz kukuruz". To je za mene dokaz da onaj ko želi da ide u EU ide, onaj ko želi tamo ostati - već je tamo. To se pokazalo kao realnost na primjeru Slovenije. Isto su nas pitali, koliko će stanovništva iseliti. Kazali smo da vjerovatno neće niko. Kakvo je to prividno ograničavanje migracija kad trećina stanovništva dobije vizu. Za mene to je glavni argument za regiju. Možemo je smatrati kao enklavu unutar Evropske unije jer je okružena zemljama članicama. Svako ko želi putovati bilo gdje mora proći kroz neku od zemalja EU.

"Ukoliko neko pokušava rješavati probleme u Africi, a ne rješava probleme u svom dvorištu, govori o njegovoj indolentnosti", kazao je na kraju za FENU Andrej Šter, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: