{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH je planinama zaštićena od velikih prirodnih katastrofa

D
23.3.2007. u 12:21
0
0
BiH je planinama zaštićena od velikih prirodnih katastrofa
0
BiH je planinama zaštićena od velikih prirodnih katastrofa
Širom svijeta, pa i u BiH, danas će se obilježiti Svjetski dan meteorologije, a ova godina bit će posvećena polarnoj meteorologiji, odnosno problemu topljenja polarnih ledenih kapa, piše "Dnevni avaz".
Veliku ulogu u današnjem dobu klimatskih promjena i pesimističnih predviđanja imaju upravo polarne kape, regulatori klime na zemlji, čija se površina sve više smanjuje.

- Ukoliko polarne kape nestanu, proces zagrijavanja će se ubrzati i doći će do novih prirodnih katastrofa. Neće biti ni fizičke barijere za morske struje, te će se njihov smjer promijeniti, a samim tim i klima. Pustinje će ozeleniti, a zelene površine postat će pustinje... Doći će do poplave u deltama velikih rijeka gdje su ogromna poljoprivredna polja - kaže klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH za "Dnevni avaz".

Bosna i Hercegovina je od prirodnih katastrofa zaštićena planinama, ali napominje da je prošle godine u sjevernoj Dalmaciji prvi put zabilježen tornado. U našoj zemlji klimatske promjene se manifestiraju velikim i naglim promjenama vremena. A tu je naša, realno mala zemlja dosta neobična.

- Imamo tri klimatska pojasa sa svojim specifičnostima i tri različite bioprognoze, što bi mogla biti tema izučavanja i meteorologa i ljekara. U Hercegovini imamo mediteranski pojas sa jakom burom, na sjeveru umjereno kontinentalni sa, pogotovo u Bihaću, izraženim fenskim efektom, što utječe na zdravlje, prije svega, kardiovaskularnih bolesnika. A imamo i centralno planinski pojas, gdje je specifična česta, tzv. inverzija, odnosno magla i smog koji uzrokuju zagađenje i utječu na plućne bolesnike - kaže Majstorović.

Koliki je zaista utjecaj klimatskih promjena govori i podatak da je u zadnjih 100 godina broj prirodnih katastrofa u svijetu porastao sa tri-četiri godišnje na 300. Ali, može se govoriti i o indirektnim žrtvama naglih promjena vremena. Upravo zbog toga bioprognoza u svijetu, kaže, postaje sve popularnija.

Na pitanje u kakvim uvjetima danas radi Zavod, Majstorović ističe za "Dnevni avaz" da nisu "ni bolji ni lošiji" od drugih federalnih ustanova.

- Uglavnom smo od donacija osigurali dodatnu edukaciju uposlenika i dobili opremu. Jedan od naših problema što nam ljudi nakon obuke odlaze, a ono što nam treba, to je poboljšanje i proširenje sistema osmatranja - kaže Majstorović.

- Imamo i volontere koji za nas rade besplatno, odnosno vrše klimatološka mjerenja. Jedan od njih je i Dino Memić iz Blagaja, koji nam već godinu šalje mjerenja sa svoje male meteorološke stanice, a sada je osmi razred osnovne škole - naglašava Majstorović.

Neprekinuti niz klimatoloških mjerenja u Sarajevu vrši se od 1888. godine, a nije prekinut čak ni tokom svjetskih ratova. To je zaista vrijedan niz. Meteorološka služba u BiH, pak,osnovana je 1892. godine kada je formirana i prva mreža stanica.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: