Veliku ulogu u današnjem dobu klimatskih promjena i pesimističnih predviđanja imaju upravo polarne kape, regulatori klime na zemlji, čija se površina sve više smanjuje.
- Ukoliko polarne kape nestanu, proces zagrijavanja će se ubrzati i doći će do novih prirodnih katastrofa. Neće biti ni fizičke barijere za morske struje, te će se njihov smjer promijeniti, a samim tim i klima. Pustinje će ozeleniti, a zelene površine postat će pustinje... Doći će do poplave u deltama velikih rijeka gdje su ogromna poljoprivredna polja - kaže klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH za "Dnevni avaz".
Bosna i Hercegovina je od prirodnih katastrofa zaštićena planinama, ali napominje da je prošle godine u sjevernoj Dalmaciji prvi put zabilježen tornado. U našoj zemlji klimatske promjene se manifestiraju velikim i naglim promjenama vremena. A tu je naša, realno mala zemlja dosta neobična.
- Imamo tri klimatska pojasa sa svojim specifičnostima i tri različite bioprognoze, što bi mogla biti tema izučavanja i meteorologa i ljekara. U Hercegovini imamo mediteranski pojas sa jakom burom, na sjeveru umjereno kontinentalni sa, pogotovo u Bihaću, izraženim fenskim efektom, što utječe na zdravlje, prije svega, kardiovaskularnih bolesnika. A imamo i centralno planinski pojas, gdje je specifična česta, tzv. inverzija, odnosno magla i smog koji uzrokuju zagađenje i utječu na plućne bolesnike - kaže Majstorović.
Koliki je zaista utjecaj klimatskih promjena govori i podatak da je u zadnjih 100 godina broj prirodnih katastrofa u svijetu porastao sa tri-četiri godišnje na 300. Ali, može se govoriti i o indirektnim žrtvama naglih promjena vremena. Upravo zbog toga bioprognoza u svijetu, kaže, postaje sve popularnija.
Na pitanje u kakvim uvjetima danas radi Zavod, Majstorović ističe za "Dnevni avaz" da nisu "ni bolji ni lošiji" od drugih federalnih ustanova.
-
Uglavnom smo od donacija osigurali dodatnu edukaciju uposlenika i dobili opremu. Jedan od naših problema što nam ljudi nakon obuke odlaze, a ono što nam treba, to je poboljšanje i proširenje sistema osmatranja - kaže Majstorović.
-
Imamo i volontere koji za nas rade besplatno, odnosno vrše klimatološka mjerenja. Jedan od njih je i Dino Memić iz Blagaja, koji nam već godinu šalje mjerenja sa svoje male meteorološke stanice, a sada je osmi razred osnovne škole - naglašava Majstorović.
Neprekinuti niz klimatoloških mjerenja u Sarajevu vrši se od 1888. godine, a nije prekinut čak ni tokom svjetskih ratova. To je zaista vrijedan niz. Meteorološka služba u BiH, pak,osnovana je 1892. godine kada je formirana i prva mreža stanica.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
