''Oni, zasigurno, ne prepoznaju ili ne prihvataju da nisu uspjeli. Umjesto toga, oni tvrde da je razlog neuspješnosti BiH zato što se lideri u regionu, posebno Dodik, protive onome što su oni učinili. Ali, greška nije Dodikova ili bilo koga u regionu'', ocijenio je Meyer u intervjuu Srni.
On je rekao da je upućivanje rezolucije o BiH bošnjačkih lobista u Predstavnički dom američkog Kongresa veoma simbolično, ali da je to dio većeg napora grupe američkih i britanskih političara da se Sjedinjene Države još jednom duboko aktiviraju i uključe u BiH.
"Oni vjeruju da BiH funkcioniše veoma loše, umjesto da je BiH neuspjela država, te da je snažno američko učešće u BiH jedini način da se preokrene situacija. Oni vjeruju da BiH mora preživjeti kao država i da građani i lideri u BiH nisu sposobni da to postignu sami'', naveo je Meyer.
Prema njegovim riječima, grupa američkih i britanskih političara smatra da građani i lideri u BiH nisu sposobni da odrede njihovu političku budućnost i da samo Washington ima "ispravne" odgovore i zna kako da definiše šta je "ispravno" i odgovarajuće za BiH, kao i za cijeli Balkan.
Meyer smatra da je zahtjev za američkim specijalnim izaslanikom za Balkan jedan način za ovu grupu političara da pokažu da su ozbiljni i da podignu status Balkana u američkoj spoljnoj politici.
Administracija američkog predsjednika Baracka Obame, naveo je Meyer, postavila je specijalne izaslanike u drugim područjima, uglavnom visoko političkih pitanja, poput Afganistana, Pakistana i Irana, a vjeruje se da, ako Balkan dobije specijalnog izaslanika, region bi, takođe, ponovo bio posmatran kao "veoma značajno područje".
"Jedan od najinteresantnijih aspekata ove ideje 'specijalnog izaslanika' jeste činjenica da to znači da administracija ne vjeruje State Departmentu i ostalim formiranim odjeljenjima i vladinim agencijama da se bave interesima SAD na Balkanu ili na drugom mjestu", naglasio je profesor vašingtonskog Univerziteta za nacionalnu odbranu.
On smatra da je interesantno da napor za ponovno uključivanje SAD na Balkanu dolazi u ovom momentu, navodeći da za to postoje dva razloga.
Prvo, naveo je on, SAD trenutno nema velike, nužne bezbjednosne, ekonomske ili političke interese na Balkanu, pa je ironično da ova grupa političara pokušava ponovo da uključi SAD u Balkan, mada ima moćne interese na drugim mjestima kao što su Iran, Afganistan, Pakistan, Rusija, Kina i ostala, a ne na Balkanu.
"Balkan je s pravom pitanje za građane i lidere u regionu, i još šire za Evropu, no ne i za SAD'', naglasio je Meyer.
Drugo, naveo je Meyer, ova grupa američkih i britanskih političara pokušava da ponovo uključi SAD zbog njihovih ličnih interesa, jer oni osjećaju ličnu povezanost sa pitanjima Balkana.
Mnogi od ovih pojedinaca bili su pojačano uključeni u Balkan za vrijeme administracije predsjednika SAD Billa Clintona. Njihov napor da konstruišu državu BiH ne uspijeva i postoji psihološka potreba sa njihove strane da obezbijede da ponovo ne dožive ''neupjeh'', naglasio je Meyer.
On je rekao da ovi političari ne mogu da priznaju da su njihovi planovi, počevši od 90-tih, izvor tog neuspjeha.
"Konačno, kardinalna je greška da se političari angažuju u spoljnoj politici iz ličnih razloga umjesto zbog interesa njihove zemlje'', naglasio je profesor vašingtonskog Univerziteta za nacionalnu odbranu Steven Meyer u intervjuu Srni, napominjući da su ovo njegovi lični stavovi, a ne agencija američke vlade.
Bošnjački lobisti okupljeni u bošnjačko-američkom Savjetodavnom vijeću za BiH 13. februara uputili su u kongresnu proceduru Predstavničkog doma američkog Kongresa novu rezoluciju o BiH, kojom se traži da SAD reafirmišu stav o neophodnosti ustavnih reformi u BiH, a ona bi uskoro trebalo da se nađe u redovnoj proceduri usvajanja.
U toj rezoluciji stoji da je "hitno neophodno da BiH djeluje u pravcu stvaranja efikasne države sposobne da ispunjava domaće i međunarodne obaveze sa funkcionalnim institucijama, uključujući državnu vladu".
''SAD bi trebalo da odrede posebnog izaslanika za Balkan koji bi radio u saradnji sa EU i političkim vođama u BiH na provođenju reformi svih nivoa vlasti i društva'', navedeno je u ovoj rezoluciji i dodano da OHR ne bi trebalo da bude zatvoren sve dok Savjet za provođenje mira ne potvrdi da je BiH potpuno ispunila pet uslova i dva principa.
