U izjavi za Fenu, Mačkić je rekao da se nada da će u kratkom roku Vijeće ministara donijeti i set propisa iz tzv. higijenskog paketa, koji su neophodni za izvoz hrane iz BiH u zemlje EU, podsjetivši da je Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, za nepunih šest godina donijelo više od 90 pravilnika o hrani.
"Na stotine ovih propisa treba da se usaglasi s propisama EU, a Agencija je učnila 95 posto te usaglašenosti, što cijenimo veoma značajnim, prvo radi zaštite zdravlja potrošača, jer tu su ugrađeni najnoviji standardi i studije, kao i preporuke Evropske agencije za sigurnost hrane. Osim pravilnika imamo i Zakon o genetski modificiranim organizmima, a formirane su i brojne komisije", rekao je Mačkić.
Naglasio je da usaglašavanje svih domaćih propisa o hrani s legislativom EU "razbija" ekonomske barijere s ostalim zemljama te je podsjetio da su u BiH donedavno na sanzi bili propisi o hrani iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
"U tom kontekstu stalno razmjenjujemo iskustva sa SAD-om, Rumunijom i mnogim drugim. Pitanje sigurnosti hrane je sada jedno globalno pitanje o kojem se mora svakodnevno raspravljati, jer hrana je kvarljiva materija.Mi stalno dobivamo obavijesti od međunarodnih institucija npr. da se na području BiH nalazi opasna hrana, ali isto tako i mi izvještavamo Evropsku komisiju što smo poduzeli na tom polju i da li na tržištu BiH ima takve hrane", kazao je Mačkić u izjavi Feni.
Kada je riječ o zdravstvenoj ispravnosti i kvalititu hrane u BiH, Mačkić je rekao da je procent neodgovarajućih uzoraka hrane na nivou približnom zemljama EU.
"U BiH je od 2007. godine u padu higijenski neispravna hrana, a to su nalazi naših laboratorija. Mi godišnje imamo oko 180 hiljada takvih nalaza i onda vršimo procjenu i analizu i oni nam pokazuju da mi u BiH jedemo hranu po standardima kakvu jedu i u drugim zemljama. I ocjene Svjetske zdravstvene organizacije o sigurnosti hrane i druge analize pokazuju da je BiH tu napravila snažan iskorak", kazao je Mačkić.
