Evropa je kontinent prekograničnih vodnih resursa, pri čemu neke zemlje primaju više od 50 posto svoje vode iz susjednih zemalja.
Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine).
Kako je saopćeno iz Federalnog zavod za javno zdravstvo, Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće.
Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima.
Biološko-hemijsko prečišćavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju samo u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).
U situaciji kada svaka zemlja nastoji zadovoljiti svoje potrebe za vodom iz ograničenih vodnih resursa, mnogi predviđaju budućnost ispunjenu sukobima.
Međutim, historija pokazuje da je saradnja, a ne sukobi, najčešći odgovor na pitanja vezana za prekogranično upravljanje vodnim resursima.
Tokom proteklih 60 godina bilo je više od 300 međunarodnih sporazuma vezanih za korištenje prekograničnih voda i samo 37 prijavljenih slučajeva sukoba između država u vezi sa vodom.
Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992) pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursim, koji služi potrebama prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega ljudskog zdravlja.
U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i punu međunarodnu saradnju.
Podsjećanja radi, Svjetski dan voda je prvi put obilježen 1993. godine, a s vremenom je značaj ovog praznika rastao.
Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Iako je tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom, voda za piće čini 2,5 posto od ukupne količine vode. Od toga skoro 80 posto se nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama (glečeri).
Dakle, svega 0,5 posto vode na Planeti može se koristiti za piće.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog nedostatka vode 2,5 milijarde ljudi u svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova.
Bolesti uzrokovane zagađenom vodom za piće i lošim sanitarnim uslovima, svake godine u svijetu odnesu oko 2,5 miliona života.
Ove godine tema Svjetskog dana voda je "Međunarodna saradnja u oblasti voda".
Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoline.
Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.
Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog utjecaja na prirodnu ravnotežu, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode. Zagađenjem površinskih voda smanjuju se i količine higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.
Kako bi se osigurale dovoljne količine zdrave pitke vode, potrebno je uložiti dodatne napore vezane za njenu zaštitu i štednju.
Značaj međunarodne saradnje u upravljanju ograničenim resursima vode u svijetu, kako navodi UNESCO, ne smije biti potcijenjen.
Zagađenje vode ne poznaje granice, stoga je svi moramo čuvati i paziti, jer voda znači život. Od svih riječnih bazena i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih, sa teritorijom koja obuhvata 145 zemalja i skoro pola Zemljine površine, saopćio je Federalni zavod za javno zdravstvo.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
