"Atmosfera je bila vrlo konstruktivna, ambicija da uspijemo nije sporna, svi su izrazili volju i optimizam", kazao je Silajdžić za Radio DW, a zatim i pojasnio neke od osnovnih tematskih cjelina pariškog samita u kojima bi se sasvim jasno mogla prepoznati i Bosna i Hercegovina.
"Svi su zabrinuti zbog cijene nafte i povećanja cijena prehrambenih proizvoda. Svi su govorili o obnovljivoj nergiji. Naše je bilo da kažemo da BiH može konstruktivno doprinijeti Mediteranskoj uniji, a naravno i Evropskoj uniji koja je dio novostvorene Unije, upravo kroz obnovljivu energiju. Hidropotencijali BiH su veliki, to je obnovljiva energija. Oko 60 posto od toga nije iskorišteno. Dakle, BiH treba pomoći u naporima da tu obnovljivu energiju iskoristi", rekao je Silajdžić.
Govoreći o drugom, vrlo važnom pitanju pariške konferencije na vrhu, pitanjima sigurnosti snabdijevanja Evrope obnovljivom energijom, Silajdžić je rekao da se BiH nalazi upravo na takvoj geografskoj poziciji da bi preko njene teritorije putevi snabdijevanja mogli biti mnogo kraći, sigurniji i racionalniji nego do sada.
"Kada se radi o energiji koja dolazi s Bliskog istoka, kroz BiH je moguće izgraditi trase transporta gasovoda, koji će pomoći bržem i sigurnijem snabdijevanju Evrope. S druge strane, jadranske luke su veliki potencijal, a i BiH je pomorska zemlja koja je obdarena dubokim morem - morskim transportnim potencijalom koji je također veoma važan i za buduću Mediteransku uniju i za Evropu u cjelini, što je također dio prioritetnih projekata Mediteranske unije. Također preko BiH je moguće skratiti i rute za Srednju i Jugoistočnu Evropu, i to za oko 2,5 hiljada nautičkih milja, ili za oko 4.000 kilometara ukoliko bi recimo iz bh. luka putevi išli prema Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi, za razliku od sjevernoaevropskih luka koje su mnogo udaljenije", kazao je Silajdžić.
U svakom slučaju, dodao je on, BiH ima obnovljivu energiju i velike količine vode, a na pariškom samitu su upravo svi govorili da voda postaje osnovni problem čovječanstva.
"Mi u BiH imamo velike potencijale pitke vode ukoliko se budemo znali dobro organizovati. Imamo eolsku energiju kao što su vjetar i biomasa, geotermalne izvore i druge resurse obnovljive energije, a obnovljiva energija je danas tema dana s obzirom na cijenu nafte i globalni nedostatak energije u svijetu", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Na pitanje Radija DW da li iz Pariza nosi utisak da je BiH doista ravnopravan partner ostalim članicama novoformirane Mediteranske unije, Silajdžić je odgovorio da je cijela pariška konferencija na vrhu bila tako intonirana da je pitanje jednakopravnosti bilo veoma prisutno.
"Svi su naglašavali potrebu ravnopravnog dijaloga, u prvom redu između Sjevera i Juga, što je tema koja je prisutna decenijama, a po intonaciji šefova država ili vlada posebno evropskih zemalja pouzdano se moglo zaključiti da oni žele da Mediteranska unija otvara mogućnost za ravnopravan dijalog. Evropa je upućena na Mediteran, a Mediteran je upućen na Evropu. Jedino ravnopravan dijalog će doprinijeti iskorištavanju svih kapaciteta pravovremeno i pravedno, te za iznalaženje izvora za finansiranje velikih projekata, jer jedan od zadataka ove konferencije jesu upravo konkretni projekti koji će se kasnije finansirati i provoditi uz pomoć zajedničkih tijela Mediteranske unije kao što je Sekretarijat ove unije čiji je zadatak da obezbijedi što veću koheziju, integraciju i koordinaciju 43 članice Mediteranske unije", izjavio je Silajdžić.
Na pitanje da li nakon 13-godišnjeg gotovo formalnog postojanja Barcelosnskog procesa, koji je EU za isti krug sredozemnih zemalja pokrenula 1995. godine, vjeruje u uspjeh Mediteranske unije, Silajdžić je rekao da se „od nečega moralo početi“ i podsjetio da je i današnja Evropska unija počela od zajednice za ugljen i čelik da bi danas izrasla u vodećega ekonomskog partnera svijeta.
"Dakle, moj odgovor na postavljeno pitanje je 'da'. Vjerujem u Mediteransku uniju. Bit će više dobrih projekta, više novca, više dobre koordinacije upravo zbog toga što postoji zajednička volja i interes da ova unija, koja je i posljedica globalizacije svijeta, što prije uspije. Na nama je koji je činimo da iskoristimo sve ljudske, materijalne i prirodne resurse koji su oko nas. Uvjeren sam, dakle, da će ovo biti jedan vrlo uspješan projekat“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić za Radio DW.
