Prije ulaska RH u Evropsku uniju
0

BiH će do 2013. riješiti pitanje graničnih prijelaza sa Hrvatskom

Piše: E. G.
Granični prijelaz Gradiška
Granični prijelaz Gradiška
Tokom prve radne posjete novog hrvatskog premijera Zorana Milanovića našoj zemlji, još jednom je skrenuta pažnja na mnoga otvorena pitanja između dviju zemalja. Jedno od njih je pitanje granica i graničnih prijelaza. Hrvatska naredne godine ulazi u Evropsku uniju pa je ostalo još malo vremena da se, između ostalog, riješi i to pitanje između dviju država, odnosno BiH i prve granice sa EU.

U dosadašnjim razgovorima državnih timova o ovim pitanjima, bh. strana je smatrala da su nam potrebna više od dva takva prijelaza, dok Hrvatskoj odgovara postojeće stanje.

"Ima već više od pola godine kako smo krenuli u pregovore sa hrvatskom vezano za revidiranje postojećih sporazuma o graničnim prijelazima i pograničnom saobraćaju. Mi očekujemo da bismo do kraja godine mogli okončati proces tih pregovora i imati potpisane zvanične verzije sporazuma. Suština svega je da se u sporazumu BiH i Hrvatska trebaju dogovoriti o graničnim prijelazima preko kojih će u Evropsku uniju moći izlaziti roba koja podliježe inspekcijskom nadzoru na granici. To je roba koja podliježe veterinarskoj i fitosanitarnoj kontroli. Veći dio pregovora smo fokusirani na ta pitanja", rekao je za Sarajevo-x.com Ermin Pešto, predsjednik Komisije za integrisano upravljanje granicom BiH.

Nisu dovoljna dva prijelaza

Kako je rekao Pešto, BiH smatra da je malo da imamo samo dva takva granična prijelaza, što Hrvatska nudi u pregovorima.

"Mi smatramo da ih treba više, s obzirom na to da ćemo se morati ograničiti na samo ta dva prijelaza kada Hrvatska uđe u EU, odnosno kada sporazum konačno stupi na snagu. Imali smo do sada dosta sastanaka, kako sa Hrvatskom, tako i sa Briselom, sa predstavnicima Evropske komisije. Prezentirali smo im naše argumente zašto tražimo još minimalno jedan granični prijelaz preko kojeg će ići ta vrsta robe. U ovom momentu prijelaz Gradiška i novi Bijača su ti preko kojih se može prevoziti ova vrsta robe. Ostala pitanja vezana za kategorizaciju graničnih prijelaza nisu sporna", kaže Pešto.

Dodatni problem će biti i to što roba koja se izvozi iz BiH nema sve potrebne certifikate i ne ispunjava standarde EU. Pešto naglašava i to da će, kako se postepeno domaći proizvodi budu certificirali, postojati i sve veća potreba za dodatnim graničnim prijelazima koji ispunjavaju standarde za njihov izvoz.

Osim prijelaza Gradiška i Bijača ostali ostaju otvoreni za prijelaz putnika i robe koja ne podliježe sanitarnoj, veterinarskoj i ostalim sličnim kontrolama.

Pogranični saobraćaj

"Do stupanja na snagu sporazuma koji trebamo potpisati sa Hrvatskom, odnosno njenog ulaska u EU, ostat će na snazi postojeće stanje. Doći će i do određenih manjih promjena u pograničnom saobraćaju, jer je Hrvatska morala uskladiti svoje propise sa EU. Znači, to se odnosi na lokalno stanovništvo koje živi uz granicu. Tu će bit promijenjen režim izdavanja dokumenata koji tom lokalnom stanovništvu omogućavaju da prelaze granicu unutar graničnog pojasa od pet do 10 kilometara. U režimu izdavanja pograničnih propusnica sada će ih Hrvatska izdavati za naše građane i obrnuto", pojašnjava Pešto.

Budući da se i Srbija približavaju ulasku u EU, tim BiH je imao nekoliko pokušaja da razgovara s tom zemljom o implementaciji sadašnjih sporazuma o graničnim prijelazima i pograničnom saobraćaju, ali s druge strane nije bilo dovoljno interesa.

"Nismo imali pozitivan odnos u smislu održavanja redovnih sastanaka nadležnih državnih komisija. Saradnja graničnih policija je odgovarajuća, ali zvanične komisije su se slabo ili nikako sastajale", kaže Pešto.