BiH
0

BiH bilježi sve veći broj žrtava trgovine ljudima

FENA
U prošloj godini na tlu Bosne i Hercegovine registrirana je 71 žrtva trgovine ljudima, identificirana imenom i prezimenom, podaci su Ureda državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije koji su prezentirani danas na projektnoj konferenciji "Borba protiv trgovine ljudima" u Sarajevu.

Od spomenutog broja, 31 žrtva su državljani BiH, 22 su iz Srbije i Crne Gore, šest iz Moldavije, četiri iz Ukrajine, tri Hrvatske, dvije Bugarske te po jedna žrtva iz Švicarske, Rusije i Rumunije.

Jednodnevnu konferenciju u Sarajevu posvećenu sve većem problemu trgovine ljudima u BiH organizirali su Caritas Biskupske konferencije BiH u saradnji s državnim koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije te CRS-om (Catholic Relief Services u BiH).

Organizatori su predstavili novu, već pokrenutu medijsku kampanju "Tražite posao? Zašto da ne, ali budite oprezni" koja se realizira putem Caritasove mreže, univerziteta u BiH, Državne granične službe, diplomatskih predstavništava u našoj zemlji i inostranstvu te nekoliko tržnih centara.

Kampanja ima za cilj putem plakata i promotivnih letaka podići svijest posebno mladih ljudi, kao potencijalnih žrtava trgovine ljudima, o svim opasnostima prilikom traženja posla u inostranstvu. Leci pružaju savjete o nužnosti potpunog informiranja o poslodavcu i ponuđenom poslu, kako se osigurati prije putovanja te druga upozorenja.

Članica Ureda državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima Saliha Đuderija naglasila je neophodnost borbe različitim metodama za sprječavanje trgovine ljudima, posebno unutar granica BiH u kojoj je ove i posljednjih nekoliko godina registrirano povećanje broja domaćih državljanki žrtava trgovine.

Ona pojašnjava kako se identificirane žrtve trgovine koje su strane državljanke deportiraju u zemlje porijekla, osim ako u pojedinim slučajevima kao svjedoci ostaju pod zaštitom u državi. Domaće žrtve ostaju unutar BiH te pohađaju različite programe namijenjene žrtvama trgovine. Ipak, veliki je problem što je mnogo žrtava maloljetno i potiče iz romskih porodica, a nedostatak novca za spomenute programe otežava mogućnost njihovog definitivnog bijega iz kruga organiziranog kriminala.

Uočeno je također i da pitanje pomoći maloljetnim žrtvama podrazumijeva izmjenu postojećih zakona te je Ured koordinatora već pripremio prijedloge izmjena i dopuna zakona o toj oblasti s predviđenim strožjiim kaznama za trgovce ljudima.

Direktor Caritasa Biskupske konferencije BiH mons. Bosiljko Rajić trgovinu je ljudima ocijenio napadom na ljudsko dostojanstvo i kršenjem osnovnog ljudskog prava. To je globalni problem, ali uglavnom zahvata siromašnije i zemlje u tranziciji. Naša je zemlja postala tranzitnom, ali i zemljom odredišta nakon raspada komunizma 90-ih godina prošlog stoljeća.

Predstavnik Biskupske konferencije Zlatko Malić ističe kako je pokrenuta kampanja fokusirana prvenstveno na mlade ljude čije ih neznanje često dovodi do pozicije žrtve trgovine ljudima. Stoga se oni prije odlaska u inostranstvo ili javljanja na određeni oglas za posao moraju dobro informirati, kopirati svoj pasoš i lične dokumente ili javiti najbližima o mjestu odlaska.

Svake godine više od 700.000 osoba u svijetu postane žrtva zavjere i lažnih obećanja trgovaca ljudima.