{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH bez popisa nakon 131 godine

S
15.6.2010. u 12:43
0
50
BiH bez popisa nakon 131 godine
0
BiH bez popisa nakon 131 godine
Šesnaestog juna navršava se 131 godina od prvog modernog popisa u BiH koji je provela austrougarska uprava - pripreme su izvršene za godinu dana, bez savremenih tehnologija, i obavljen je uspješno, a danas, 20 godina nakon posljednjeg popisa iz 1991. godine, niko sa sigurnošću ne može reći koliko ljudi živi u BiH, jer se vlast ne može dogovoriti kako će popisati stanovništvo.
Tako bi 130 godina nakon prvog modernog popisa BiH 2011. mogla biti jedina zemlja u Evropi, ali i šire, koja ga uopšte neće imati - navodi "Slobodna Evropa".

BiH je bila druga zemlja u Evropi, nakon Belgije, koja je imala savremeni popis stanovništva zasnovan na naučnoj metodologiji. Austrougarska uprava godinu dana prije toga popisala je sva naseljena mjesta u zemlji i numerisala kuće, podsjeća Magbul Škoro, autor monografije “Pozdrav iz BiH”.

Značajan popis je bio u Belgiji. To se smatra prvi modernim popisom - 1864. godine. A drugi popis bio je u BiH 1879. godine.

BiH tad je imala šest okruga, sa 49 kotara, 43 grada i više od 5.000 sela. U njoj je ukupno živjelo oko milion i 200.000 ljudi.

"Državi koja odluči da radi nešto - ništa nije nemoguće. Oni su imali sredstva, odvojili su sredstva i dali su sebi cilj da za godinu dana moraju imati ulazne podatke koji su tada metodološki bili potrebni za jedan popis.

Prije ovog popisa u BiH za vrijeme osmanske vladavine provedeno je još nekoliko, ali su oni nepotpuni i netačni jer su se popisivali samo muškarci. Za 40 godina austrougarske uprave izvršena su još četiri moderna popisa u BiH po savremenim standardima", dodaje Škoro.

Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Zijad Šehić kaže da su i ovi popisi, kao i mnogi poslije njih, u modernom svijetu imali isti cilj i svrhu:

"Oni su na izvjestan način dali kompletnu i potpunu sliku BiH, struktura postojećih u zemlji, tako da su se mogli određeni planovi budućeg razvoja provoditi. A u tom periodu došlo je do značajnijih promjena u samoj zemlji. Prije svega, izvršeno je katastarsko snimanje cjelokupne zemlje, tako da smo dobili kompletnu sliku BiH i njenog teritorija".

Oni su na izvjestan način dali kompletnu i potpunu sliku BiH, struktura postojećih u zemlji, tako da su se mogli provoditi određeni planovi budućeg razvoja.

Tako je BiH, navodi Šehić, prije više od 130 godina imala potpune podatke o broju stanovnika i njihovoj vjerskoj i socijalnoj strukturi.

"Pri kraju austrougarske uprave u BiH imamo znantnije povećanje za tih 40 godina - broj stanovništva od prvog popisa od 1.158.000 se penje gotovo na 2.000.000. Za naredni period austrougarski - 1910. godine popisom je data kompletna slika BiH koja nas može podsjećati i na onu sliku kakva će biti i u posljednjem popisu 1991. godine“, dodao je on.

Nakon toga za vrijeme Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca izvršena su još dva popisa, a poslije Drugog svjetskog rata još šest. U svim tim burnim vremenima, kada su se na ovim prostorima smjenjivali različiti vladari i vlasti, BiH kao zemlja pratila je savremene tokove i ostatak svijeta - napominje "Slobodna Evropa".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: