Kako je rečeno na današnjoj konferenciji za novinare, priređenoj tim povodom u Sarajevu, prijedlog će se razmotriti u Ženevi, a u junu će se znati hoće li BiH taj novac dobiti.
Prema riječima ministra civilnih poslova BiH Safeta Halilovića, za borbu protiv HIV-a, BiH treba oko 11 miliona dolara, dok je za suzbijanje tuberkuloze potrebno oko četiri i pol miliona dolara.
"Za BiH je vrlo značajno da dobije ova sredstava, s obzirom na to da smo predvidjeli jačanje institucija zdravstvenog sistema, odnosno osposobljavanje u punom kapacitetu institucija za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje HIV-a. Posebnu pažnju posvetili smo jačanju veza između javnih institucija u obrazovanju i zdravstvu i nevladinog sektora", rekao je Halilović.
Također je napomenuo kako su strategiju prevencije i borbe protiv AIDS-a izradili članovi Državnog savjetodavnog odbora za borbu protiv HIV-a za BiH koji je Vijeće ministara BiH formiralo 2002.
Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Lidija Topić je izjavila kako je Globalni fond već imao tri kruga aplikacija, ali je BiH propustila priliku aplicirati jer nije imala spremnu aplikaciju.
Kako je rečeno na konferenciji za novinare, Globalni fond financira samo cjelokupne projekte, što je i razlog zbog kojeg se na aplikaciji radilo skoro godinu dana.
Aplikacija je strukturirana prema uslovima Fonda, što znači da se njome predviđa preventivno djelovanje, posebice na skupinama koje dolaze iz siromašnijih krajeva, potom smanjenje rizika prijenosa među mladima.
Prema službenoj statistici, broj osoba zaraženih HIV virusom u BiH je 56, ali zapadne agencije smatraju da je pravi broj zaraženih puno veći. Kako je prenio IWPR, pozivajući se na podatke iz UNAIDS-a, agencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv AIDS-a, službena statistika pothranjuje lažni osjećaj sigurnosti u BiH.
Najveći problem pri utvrđivanju prave situacije u zemlji je nedostatak koordinacije između vladinih institucija koje su podijeljene na razini entiteta. Tek su se prošle godine sastali koordinatori programa za borbu protiv AIDS-a iz Federacije i Republike Srpske da bi prikupili podatke na razini države.
Drugi problem predstavlja činjenica da se većina ljudi ne želi podvrgnuti testiranju kojim bi se utvrdilo eventualno postojanje HIV virusa, jer ova procedura nije besplatna, ali ni povjerljiva, kao što je to slučaj drugdje u Europi.
Prvi slučaj AIDS-a u zemlji zabilježen je 1986. Radilo se o stanovniku BiH koji je neko vrijeme živio u Africi i vjerovalo se da se tamo zarazio HIV virusom.
Kada je u pitanju tuberkuloza, u maju 1994. BiH je dobila je Nacionalni tuberkulozni program (NTP) za suzbijanje i sprječavanje širenja tuberkuloze na prostorima BiH. Ipak naučnici upozoravaju da BiH svake godine zabilježi blizu 2.000 novih tuberkuloznih bolesnika.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
