Iako se načelno politički predstavnici svih triju nacionalnih skupina slažu da je pristupanje Evropskoj uniji prioritet za Bosnu i Hercegovinu, ova analiza pokazuje suprotno.
Potpisivanjem SSP-a 2008. godine BiH se obavezala harmonizirati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, tzv. aquis communitare, do 2014.
Prvi korak ka tome je prevođenje aquisa na službene jezike BiH.
Koliko je taj posao zahtjevan, ilustruje poređenje da je „u lingivstičkom smislu, prevođenje aquisa jednako naporu penjanja na Mont Everest“.
Acquis sadrži više od 120.000 stranica pravnih dokumenata i njihov broj se povećava za oko 5,000 godišnje.
Prevod acquisa je izazov za svaku zemlju, a BiH je suočena s dodatnim problemom: ima tri službena jezika - bosanski, hrvatski i srpski. Odlučeno je da ta strategija ne može biti razmatrana niti usvojena dok ne bude riješeno ključno pitanje u procesu prevođenja: na koji od triju jezika prevoditi acquis. Da bi bio odabran taj tzv. „ciljni jezik“,“politička saglasnost mora biti osigurana.”
Teoretski, ideja ciljnog jezika ima mnogo dobrih strana. Međutim, ova, na prvi pogled racionalna zamisao, ozbiljna je preprekA za BiH na putu ka članstvu u EU.
Odluka o ciljnom jeziku do danas nije donesena, strategija za prevođenje aquisa nikad izrađena, a bez toga je nemoguće sistematski početi bilo kakav proces prevođenja.
Apatija vlasti BiH da preduzmu bilo šta da se riješi ova prva prepreka na putu ka članstvu u EU, dovodi do toga da BiH svakim danom sve više zaostaje za svojim susjedima.
EU, s obzirom na to da je jezičku politiku prepustila članicama, neće predložiti BiH kako da riješi problem izbora ciljnog jezika. Zemlja će to morati da uradi sama.
Sumirajući dosadašnje napore BiH da prevaziđe ovu prvu prepreku u procesu EU integracija, prevođenje acquisa, vidi se očigledan nedostatak interesa za ovo pitanje među bh. političarima: više od godinu nakon potpisivanja SSP-a, nema odluke o ciljnom jeziku, što sprečava usvajanje strategije prevođenja bez koje prevod acquisa ne može ni početi, konstatirano je u izvještaju "Populari".
BiH čak nije ni poslala zvanične zahtjeve Hrvatskoj i Srbiji za pomoć pri prevođenju acquisa iako je teško povjerovati da bi uporne molbe bosanskih Srba Srbiji i bosanskih Hrvata Hrvatskoj za pomoć pri prevodu ostale neuslišene.
Dok građani BiH, nezavisno od toga kako nazivaju svoj maternji jezik, još nemaju problema pri komuniciranju i razumjevanju jedni drugih, novonastali jezički identiteti postali su ključni za ispoljavanje etnonacionalne pripadnosti, što je u današnjoj BiH veoma važno.
Prihvatanje tri jezika može biti shvaćeno kao akt koji predstavlja postojanje multikulturnog i tolerantnog društva u BiH. U takvim okolnostima, odabir jednog ciljnog jezika mogao bi biti interpretiran na način da je baš taj jezik iz nekog razloga važniji nego jezici druga dva konstitutivna naroda u BiH. Takva interpretacija bi samo povećala podjele u zemlji koja teži da postane dio ujedinjene Evrope.
Da bi se prevazišao trenutni zastoj i ubrzao proces evropskih integracija u BiH, "Populari" predlaže da Vijeće Ministara BiH donese odluku o napuštanju ideje ciljnog jezika.
Uzimajući u obzir nedavnu prošlost BiH, nije realno očekivati da dođe do bilo kakvog dogovora o ovom pitanju.
Najlogičnije rješenje je odmah početi prevod acquisa na sva tri jezika. Oni koji smatraju da bi to značilo više rada nego što je potrebno, trebaju prihvatiti realnost današnje BiH, gdje bi odabir jednog ciljnog jezika za prevod acquisa zaista olakšao proces ali bi značio da taj jezik ima veći značaj od druga dva službena jezika u BiH.
Odluka da se pravna stečevina EU prevede na sva tri zvanična jezika u BiH bi označila konačni kraj zastoja prouzrokovanog idejom o ciljnom jeziku, a zadatak prevođenja acquisa bi se napokon mogao početi ispunjavati, zaključak je u izvještaju Centra za socio-ekonomske studije "Populari".
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
