Iako će USAID davati finansijsku podršku putem mnogih projekata, koji se odnose na marginaliziranu populaciju i na unapređenje ekonomskog okoliša, Barth navodi, da to ne može biti dovoljno da bi se mnogi problemi u BiH riješili.
Marginalizirane grupe u BiH su, ističe, svi oni čija ljudska prava nisu zaštićena počevši od osoba s invaliditetom, djece bez roditeljskog staranja, kao i drugi kojima je potrebna pravna pomoć.
Osim toga, kaže Barth, da je trenutno u BiH problem i velika nezaposlenost posebno mladih, koji uprkos završetku škola i fakulteta ne mogu naći zaposlenje.
- Pri tome treba imati na umu da nijedan donator neće sam otvarati nova radna mjesta. Politički lideri su ti koji trebaju da se bave time i građani trebaju od njih da zahtijevaju da kreiraju bolje ekonomsko tržište koje će omogućiti više radnih mjesta - kazao je Barth.
Ukoliko bh. građani budu voljni da se bore za bolji i širi ekonomski prostor naglasio je da će USAID biti tu da im pomogne u tome. Mišljenja je da bi politički lideri prvo trebali srediti zakone koji onemogućavaju bolje ekonomske uvjete u zemlji.
- Nedostatak harmonizacije među zakonima entiteta je veoma obeshrabrujuće za ekonomsko tržište. Radna snaga mladih ljudi koji će biti na tržištu, potrebno je da bude obučena da bi bila konkurentna u ekonomiji 21. stoljeća - tvrdi direktor Misije USAID-a u BiH.
U svemu tome, prvenstveno je važno, navodi, da se svaki građanin BiH bori protiv korupcije, jer ukoliko postoji korupcija onda je bilo kakva vrsta investicije rizična.
- Korupcija je dodatni porez na džep svakog građanina, tako da građanin znao to ili ne, gubi stotine maraka iz svog džepa na korupciju - dodaje Barth.
Što se tiče zakona u ekonomskoj oblasti u našoj zemlji, iako kako kaže nije ekspert, smatra da je potrebno što prije osigurati zakone o bankrotu i tržištu radne snage.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
