Godišnjica nesreće
0

FOTO+VIDEO / Banja Luka: Zemljotres pomjerao tlo, a humanost ljudske vidike

Piše: V. T.
Danas se Banja Luka i njena okolina prisjećaju razornog zemljotresa iz 1969. godine, koji je ovaj grad i tlo Bosanske krajine, nakon nekoliko slabijih potresa, uzdrmao u 9:10 sati.

U strahovitom potresu jačine devet stepeni prema Merkalijevoj skali, koji je prije tačno 42 godine zadesio grad na Vrbasu i njegovu okolinu, poginulo je 15 ljudi, a 1117 je povrijeđeno.

Pretpostavka je da je povrijeđenih u zemljotresu, čiji epicentar je bio na oko 20 kilometara od centra grada, bilo puno više, ali da mnogi nisu ni tražili ljekarsku pomoć.

Ogromna šteta

Materijalna šteta je bila ogromna, jer je uništeno oko 86.000 stanova.

U potresu je oštećeno 266 škola i 146 kulturnih objekata, 133 zdravstvene ustanove te 152 objekta javne uprave i administracije.

Privreda je također pretrpjela znatne gubitke, pa su gotovo sva preduzeća, koja su uopšte mogla nastaviti rad, nakon zemljotresa radila sa znatno smanjenim kapacitetima.

Stariji Banjalučani se sjećaju da je grad, poznat po svojoj mladosti, te 1969. godine prvi put ostao bez svog zaštitnog simbola. Osnovci i srednjoškolci su autobusima odvezeni iz Banje Luke u druge gradove bivše Jugoslavije gdje su nastavili svoje obrazovanje.

Solidarnost i humanost

Još je onih koji se dobro sjećaju tog 27. oktobra 1969. godine o kojem se i danas često priča. Oni navode da je, pored činjenice da je zemljotres iza sebe ostavio pustoš, ova nesreća mnogima vratila vjeru u humanost i bolje sutra.

Pomoć u grad na Vrbasu stizala je sa svih strana bivše Jugoslavije, ali i iz inozemstva. Mnogi se slažu kako je Banja Luka tih dana bila prijestonica solidarnosti. Radnici iz svih krajeva tadašnje države, pored pomoći koju su direktno dali, odlučili su da prikupe sredstva kako bi se u Banjoj Luci podigao Dom radničke solidarnosti, a žene Jugoslavije povele su i uspješno provele akciju za gradnju novog savremenog porodilišta.

Narod Vojvodine podigao je moderno opremljenu zgradu za Višu poljoprivrednu školu, grad Sarajevo novu zgradu Gimnazije. Istovremeno, Zagreb je pomogao gradnju Više komercijalne škole, a građani Skoplja podigli su novu zgradu osnovne škole Mirko Višnjić. Treba istaći i da su građani Bugarske donirali sredstva za izgradnju nove osnovne škole, koja i danas nosi ime Georgi Stojkov Rakovski.

Nakon zemljotresa, na obnovi grada radili su svi sposobni građani, a pomoć u radnoj snazi stizala im je i iz drugih gradova. Svu tragediju bilo je lakše izdržati kada su ljudi znali da nisu sami.

Nestabilno područje Prema tvrdnjama stručnjaka, Banja Luka leži na seizmički aktivnom području pa seizmolozi svakodnevno prate tektonska pomjeranja. Rizično područje obuhvata područje oko grada u prečniku od 60 kilometara.

Prije tačno dvije godine u Banjoj Luci je održana međunarodna konferencija o potresnom inženjerstvu, na kojoj učestvuju svjetski stručnjaci i naučnici iz Rusije, SAD, Kine, Japana, Indije, evropskih i država regije.

Stručnjaci su tada upozorili da se zemljotres ne može spriječiti, ali da se potres može dočekati spremno, kako adekvatnim arhitektonskim rješenjima, tako i edukacijom stanovništva.

Neka tekst o godišnjici razornog zemljotresa u Banjoj Luci bude podsjetnik na nesreću koja je zadesila grad na Vrbasu, ali i humanost koja je uslijedila poslije toga. Banjalučani su se nakon oktobra 1969. godine uvjerili da postoji ljudskost, koja nam je svima, čini se, i danas najpotrebnija.