Navodi o mučenju Srba
0

Bakira Hasečić na udaru optužbi iz Višegrada

Piše: A. Kovač
Radmila Radosavljević, advokat iz Višegrada, tužila je Bakiru Hasečić, predsjednicu Udruženja "Žena – žrtva rata“, za lažno svjedočenje u predmetu Željko Lelek, te za optužbe koje je Hasečićeva iznijela protiv nje. Radosavljevića je izjavila kako je Hasečićeva 1992.godine bila prva naoružana žena u Višegradu i kako je mučila tamošnje Srbe.

"Hasečićeva je kazala da se meni treba suditi za ratni zločin i da sam bila sudija u Višegradu tokom 1992. godine, te da sam sa Lazarom Draškom zlostavljala Bošnjake, a ja sam u to vrijeme bila u logoru. Hasečićeva je prva žena koja je u aprilu 1992. godine obukla uniformu i zlostavljala Višegrađane srpske nacionalnosti", kazala je Radosavljevićeva, dodavši da o tome postoje izjave svjedoka žrtava.

Prema riječima Radosavljevićeve, Hasečićeva je pojedine svjedokinje nagovarala da lažno svjedoče u određenim predmetima, a što je krivično djelo.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žena – žrtva rata“, na optužbe Radmile Radosavljević je odgovorila:

"Što se tiče svjedočenja u predmetu Željko Lelek i toga što Radosavljevićeva tvrdi da sam lažno svjedočila, i nekoga nagovarala da lažno svjedoči, ima Sud pa nek utvrdi da li je to tačno. A, ja sam javno rekla i to opet javno tvrdim da se Radmili Radosavljević i Lazaru Draški treba suditi za ratni zločin“.

Prema riječima Hasečićeve ona je to kazala pred Sudskim vijećem Suda BiH i spremna je opet potvrditi.

"Tokom 1992. godine po izjavama preživjelih žrtava Radmila Radosavljević, koja je u to vrijeme bila sudija, i Lazar Draško, koji je bilo tužilac, su u Višegradu premlaćivali zarobljene civile i pripadnike Armije BiH. Radosavljevićeva laže da je u to vrijeme bila u logoru. Navela sam slučaj i Abdulaha Kahrimana kojem su sudili, a za kojeg se dan danas ne zna gdje je, a najvjerovatnije je ubijen.

Sud BiH posjeduje izjave žrtava koje su Radosavljevićeva i Draško zlostavljali. Mnogima su presudili smrtne kazne, a druge su, pak, osudili od 15 do 19 godina, pa su na kraju ljudi razmijenjeni“, kazala je Hasečićeva.

"A to što Radosavljevićeva tvrdi da sam ja zlostavljala nekog, nije tačno. Naime, ja sam bila uposlenik Općine Višegrad, i po rasporedu koji se primjenjuje usljed ratnih dejstava pola vremena sam radila u Općini, a pola u Teritorijalnoj odbrani. U to vrijeme svi Srbi su već bili napustili Višegrad. Tog 13. aprila 1992. godine radila sam zapisnik kada je zarobljeno 13 osoba među kojima su bili Niko Vujičić, poznati ratni zločinac Sredoje Lukić, Mladen Dragičević...Oni jesu saslušani ali nikom od njih nije dlaka s glave falila i svi su i dan danas živi...", kazala je Hasečićeva.

Prema njenim riječima 23. aprila 1992. godine u Višegradu je nastao pakao i ko je od Bošnjaka izašao iz Višegrada on je i preživio.

"Ko je ostao U Višegradu zna se šta je bilo i ja nisam imala kad zlostavljati nekog. A, jesam bila prva žena u Višegradu koja je obukla uniformu i opet bih je obukla i borila se protiv četnika kada bi se zaratilo", kazala je Hasečićeva.