Atif Dudaković: Nisam zločinac, neka mi sude da se sazna prava istina
Povod za intervju, kojeg će agencija Anadolija objaviti u dva nastavka, bile su optužbe koje se Dudakoviću, iako protiv njega nikada nije postojala optužnica nijednog tužilaštva, pa ni Haškog, već godinama stavljaju na teret za navodne ratne zločine nad Srbima, ratnim zarobljenicima vojske takozvane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna (APZB), a njegovo ime se, posebno u posljednje vrijeme, spominje i u kontekstu nestanka generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića. Optužuju ga Vlada i MUP Republike Srpske (RS), razna udruženja iz RS-a, predsjednik RS-a Milorad Dodik poziva na njegovo hapšenje...
Ovo je prvi opširniji intervju generala Dudakovića nakon porodične tragedije u septembru 2011. godine i nesretne smrti njegovog mlađeg sina Anela. O tome nismo razgovarali. General je, uz uzdah, samo kazao da je doživio tragediju u porodici. Tu riječi ionako nisu potrebne.
Zapovjednik odbrane Bihaća i oslobodilačke operacije ''Sana 95'', tokom koje je za četiri dana Peti korpus prodro u dubinu oko 120 kilometara, čovjek koji je istovremeno ratovao sa Vojskom Srpske Krajine, Vojske Republike Srpske, Vojske Jugoslavije i zloglasnim "Crvenim beretkama" Milorada Ulemeka Legije i Narodne odbrane Fikreta Abdića, govori o sve češćim pokušajima osporavanja države BiH i njenog dovođenja u neizvjesnost, zaustavljanju oslobodilačkih operacija 1995. godine, položaju Bošnjaka, Aliji Izetbegoviću, Fikretu Abdiću i Anti Gotovini, oslobađanju Momčila Perišića, Turskoj, generalima Armije BiH, osobnom političkom angažmanu...
Stalni napadi na njega ga, kako kaže, ne iznenađuju jer je svjestan revizije svega, pa je tako danas i četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović postao borac protiv fašizma, a ne Josip Broz Tito!? Za neke je, dodaje, i Ratko Mladić "džentlmen i gospodin, a Dudaković barbrin". Istovremeno, veli, pod lupu se stavlja Armija RBiH u stalnom nastojanju da se dokaže "kako su svi krivi" i tako relavizira uloga agresora na BiH.
"Pokušaji nametanja, eto, lično meni, određenih zločina, negiranje same Armije BiH, pretvaranje njenih ciljeva i njene časne borbe u jednu kaubojizaciju, u smislu da su sve to radili neki desperadosi u Krajini, neki u Sarajevu, Konjicu, Mostaru..., naše institucije ne mogu tako nijemo i prešutno posmatrati. Ja nisam zločinac! Ja sam branio moju državu. A prije svega naš narod i građane BiH od biološkog uništenja. Zacrtani su bili ciljevi nestanka, marginalizacije, nepoštivanja tebe kao ličnosti, tvoje kulture, vjere i običaja, do fizičkog eliminiranja. Pa, gdje su te silne naše džamije i zašto su porušene? Koliko je eksploziva bilo potrebno za rušenje samo jedne džamije", kaže general Dudaković u intervjuu za agenciju Anadolija (AA).
Ističe da će istina doći na vidjelo, ali da "neće doći ako je ne pokažemo".
"Nekada je potrebno pokazati zube... Normalno da na sve to nisam reagirao, kada znam da sam čist. Da postoje elementi itekako bih ja bio pozvan, zatvoren, osuđen... No, nema elemenata. Ali, će se nekako uvijek čačkati, prozivati. I sam sam se pitao dokle taj bezobrazluk ide? Mnogi su rekli da su ljudska glupost i bezobrazluk beskonačni", stav je Dudakovića.
Insistiranje da se on po svaku cijenu optuži za zločine koji, kako ističe, ne postoje naziva "igranjem ljudskim sudbinama".
Nadalje, ističe da je ''iz nužde postao general i komandant, te uradio ono što sam uradio''.
Iako, dodaje Dudaković, neki ono što se dešavalo prije 18 godina nazivaju "građanskim ili nesretnim ratom", on je odlučan da je riječ o brutalnoj agresiji.
Ponosan je na uspjehe Armije BiH i prisjeća se parade u Bihaću poslije agresije kada je u posjeti tom kraju bio i prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH rahmetli Alija Izetbegović.
"Nema onog ko od nas Bošnjaka nije bio ponosan. Danas pomalo imamo, ili samo ja imam, prkosa u sebi, imamo gorčine. Imam žaljenje za propušteno i neučinjeno što smo mogli učiniti. Ipak, htio bih da ovom prilikom potenciram vojsku. Armija ima državu. A država se ne stvara preko noći. Armija BiH je jačala i predstavljala je respektabilnu silu na ovom prostoru. Ne samo da je počela uzvraćati udarce, nego su, na kraju, izvođene i oslobodilačke operacije. No, zemlja, u konačnici, nije oslobođena kao, recimo, Hrvatska ili Slovenija... Čudno je završen ovaj rat. Kod mene se, normalno, javljaju emocije. Znao sam, imao sam snage, mogao sam, kao i mnogi, drugačije ovo završiti, a dovedeni smo u neku situaciju iščekivanja i kako međunarodna zajednica ili neki viši faktor odluči šta će se desiti u BiH", komentira Dudaković.
Itekako mu je, kaže, krivo što 1995. godine nije bio u prilici nastaviti operacije na oslobađanju zemlje.
"Sav moj mentalni sklop je takav. Ja sam od 15 godine vojnik. Ja vojnički i razmišljam, bez obzira što sam danas u penziji. I sanjam operacije, i borbe, i drugove, poginule i neprijatelja... Ne da mi je žao, nego mi je krivo, jer su stvoreni bili svi preduslovi za jedno drugačije rješenje BiH. Ono čemu mi težimo jeste da BiH bude normalna država, kao i druge evropske zemlje. Rat je mjesto činjenja nasilja, ali i uspostavljanja određenih normi i standarda. Koji su to standardi? Mi želimo da to bude standard Evropske unije (EU), a kad je u pitanju vojska, standardi NATO-a", rekao je Dudaković, naglasivši:
"Trebala je biti sačuvana Republika BiH, ali sa svojim pobjedničkim ustrojstvom. Ne zaboravimo, ipak, međunarodna zajednica je bila promatrač i prije i poslije izbijanja sukoba. UN su priznale BiH, BiH je postala članica UN, a dozvoljena je jedna agresija, brutalni rat nivoa Ruande, Rodezije... Ovdje je bilo dozvoljeno ubijanje iživljavanje, patološka mržnja koja je isplivala na površinu."
Propituje kakve su se pouke izvukle u BiH iz proteklog rata.
"Ako je poruka u nekom ratu što više pobiti i protjerati drugih, gdje smo mi onda tu? Šta činiti u takvim ratovima? Odgovarat će 10 ili 15 vojnika i političara, ali rezultati rata će ostati. Pa, ne može to tako! Ili će se pružiti prostor da i god drugih bude odgovoreno istom mjerom", upozorio je Dudaković.
Rat je zaustavljen, ali...
Govoreći o sve češćim pokušajima negiranja i osporavanja državnosti BiH legendarni general, koji uživa veliko poštovanje među bh. patritorima, ističe da za "svaku bolest ima lijeka i da je svaka rana izlječiva".
"Da li možda treba razrušiti ovo sve pa krenuti iz početka? Ako je rat zaustavljen, ako to uporedimo s vozilom koje je stalo, uvijek vozilo može krenuti naprijed ili nazad. Dakle, na ovom prostoru nije nađeno konačno rješenje. Bosna ima svoju tradiciju, prepoznatljivost, u njoj žive Bosanci i Hercegovci. Mi, itekako, imamo čime da se hvalimo kroz našu prošlost, ali ima i slabosti. To nisu epizodne slabosti. Za to su odgovorni ekstremi. Ti ekstremi su dobro poznati, a to su uvozni ekstremi, spoljni faktor koji je uvijek želio da svojata BiH, da negiraju Bosance i Hercegovce, da neutrališu ili unište prepoznatljivost BiH. U ratu su agresori mijenjali i toponime BiH. Gdje su ti agresori zauzeli teritoriju, promijenili su sva imena, sve gdje je i mirisalo na nešto bosansko. Imena gradova, objekata, visova, brda , planina... Armija je vratila i Bosanski Petrovac, Bosansku Krupu... Da sam ušao u Bosanski Brod, on bi se i danas tako zvao, vratila bi se Foča, a ne Srbinje", objašnjava penzionisani general Armije BiH.
Prostor za parapolitičko i vojno djelovanje
Suodgovornim smatra i međunarodnu zajednicu koja je, kaže, morala štošta urediti i tako "ljudima dati nadu za opstanak na ovom prostoru".
"Ovako smo, ipak, u nekoj fazi iščekivanja i stvara se prostor za, ja bih rekao, parapolitičko i vojno djelovanje", istako je on, dodajući da svi žele živjeti u čvrstoj zajednici, a to je država.
BiH kao Švicarska
Smatra da se položaj BiH kao države mora riješiti na adekvatan način.
"Ako kompariramo Švicarsku i našu BiH, kod njih je postojao određeni oblik građanskog rata. Tamo žive Italijani, Švicarci, Nijemci, pa su našli model ustrojstva. Da li kod nas postoji snage i mehanizma da sadašnje nepriznate državne institucije, od Vijeća ministara BiH, do raznih agencija, istinski budu državne institucije. Ako govorimo o Oružanim snagama BiH (OSBiH), da li su sada oficiri, podoficiri, vojnici, koji su profesionalci, istinski predani svojoj profesiji i mogu li se staviti u funkciju odbrane države spolja ili iznutra. A država može biti ugrožena i iznutra. Da li može državni aparat da računa na te agencije, a ne da se ispod žita rješavaju svoji interesi. Moraju se izvršiti brojne reforme reorganizacije i pospremanje kuće koja se zove BiH", naveo je Dudaković.
Agencija Anadolija u subotu 23. marta objavit će dugi dio intervjua kojeg je penzionisani general Armije RBiH Atif Dudaković dao za agenciju Anadolija.
