{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Arhitekti koji su radili na obnovi Vijećnice: Posjetioci će se vratiti 120 godina kroz vrijeme

A
9.5.2014. u 14:34
14
8
Arhitekti koji su radili na obnovi Vijećnice: Posjetioci će se vratiti 120 godina kroz vrijeme
14
Nakon 18 godina koliko je trajala obnova sarajevske Vijećnice, ona će danas zvanično biti otvorena, javlja Anadolu Agency (AA).
Nedžad Mulaomerović (Foto: Anadolija)
Nedžad Mulaomerović (Foto: Anadolija)


Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, a iako je u njoj sve novo, ona i dalje izgleda kao stara. Na projektu restauracije sarajevske Vijećnice radilo je na desetine arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije će ideje, misli i ruke ostati utkane u sve dijelove ovog velelepnog zdanja.

A kako je sve počelo, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prisjetio se glavni arhitekta projekta obnove Vijećnice Ferhad Mulabegović. Do ratnog razaranja Vijećnice, ovom zgradom se niko nije pretjerano bavio niti je stilski analizirao, kazao je Mulabegović. Ona je građena kao Rathaus, Gradska kuća, a 1947. godine pretvorena je u Univerzitetsku nacionalnu biblioteku, kako je i dočekala uništenje 1992. godine.

Nedžad Mulaomerović (Foto: Anadolija)
Nedžad Mulaomerović (Foto: Anadolija)


"Štetu koju smo mi gledali izvana ovih 18 godina zapravo nije odražavala pravo stanje. Prava šteta na tom objektu bila je iznutra. Kada je austrijska vlada dala prvu donaciju oko milion i po naših konvertibilnih maraka 1996. godine, mi smo se našli u problemu šta uraditi sa tim novcem na takvom objektu, jer je bilo potpuno nedostatno prema šteti koju smo imali", prisjetio se Mulabegović.

Tada je odlučeno da se od donacije austrijske vlade stabilizuje konstrukcija, obnovi krov i kupola, da se onemogući ulazak kiše u prostor te da se stvore uslovi za prirodno sušenje objekta. Ova konstruktivna faza, dodao je Mulabegović, trajala je tokom 1996. i 1997. godine, što je bila osnovu za drugu konstruktivnu fazu koja je trajala od 2000. do 2003. godine, kada je Evropska komisija iz jednog fonda obezbijedila novac.

Vijećnica (Foto: Anadolija)
Vijećnica (Foto: Anadolija)


"Tu konstruktivnu obnovu smatram izuzetno teškom i značajnom za taj period, pogotovo rekonstrukciju aule. Trebalo je isklesati nove stubove, izvući stare stubove iz ruševina i ubaciti nove. To je sve podržano skelom, i na neki način i dignuta kupola, da bi se postavili novi stubovi. Rekonstrukcija aule je bila najteži posao. Mi smo se tim poslom bavili u 11. mjesecu. Čelična cijev se nije rukom mogla uhvatiti", rekao je Mulabegović.

Obnova Vijećnice, smatra Mulabegović, veoma dugo traje, zbog nedostatka sredstava i cjelokupne situacije. Donacija Austrije bila je značajna da se stabilizuje objekat, Kraljevina Španija donirala je milion eura za restauraciju fasade, Evropska komisija je bila najveći donator u dvije faze, te naposljetku Gradska uprava i Grad Sarajevo.

Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)
Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)


"Bilo je i teško i velika odgovornost raditi na restauraciji ovakvog objekta. Iz naših ekonomskih razloga i situacije, obnova je rađena dosta dugo, 18 godina. Austrijska uprava izgradila je Vijećnicu za četiri godine. Izvorna dokumentacija i projekt nije pronađen, a mi smo istražujući po arhivima u Sarajevu i drugim gradovima, uspjeli pronaći dio dokumentacije", istakao je Mulabegović.

Unutrašnjost Vijećnice rijetko je fotografisana, pa je tako bio problem i autentično obnoviti utrobu ovog zdanja. Najviše crteža pronađeno je u zagrebačkom Kaptolu, uz pomoć kojih je i napravljen projekat za iscrtavanje Vijećnice.

Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)
Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)


"Ono što ostali sada doživljavaju kao finale, ja sam to već u svojoj glavi doživio. Kada sam napravio plastične crteže imao sam percepciju o svemu. A sada je sve opipljivo. U konačnici, 9. maj je veliko finale. Ali kada 4. jula izvođač napusti objekat i sve bude završeno, Vijećnica će biti otvorena za sve građane Sarajeva i druge ljude koji žele da je posjete. Jer posjetioci su najbolje sudije", kazao je Mulabegović.

Prije nego što je počeo raditi kao jedan od arhitekata na projektu obnove Vijećnice i slikarske dekoracije, Nedžad Mulaomerović u Vijećnici je prije rata bio jednom. Nije se sjećao kako je ona izgledala niti je bio svjestan njenog značaja, a radeći na projektu upoznao se sa blagom koji je Sarajevo imalo u ovoj zgradi.

Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)
Ferhad Mulabegović (Foto: Anadolija)


"Naš najveći zadatak je bio da Vijećnici vratimo autentičnost. Kada smo počeli da radimo na projektu, naša polazna osnova je bila veoma oskudna i nije nam bilo baš lako početi izradu samog projekta. Prvo smo radili detaljan istraživački rad u smislu prikupljanja starih fotografija, informacija, a čak smo došli i do originalnih crteža", prisjetio se Mulaomerović.

Vijećnica je obnovljena i danas izgleda baš kako je izgledala i prije 120 godina. Mulaomerović kaže kako, zajedno sa ostalim ljudima koji su radili na projektu obnove, budućim generacijama ostavlja jednu novu Vijećnicu u starom ruhu.

"Velike zasluge imaju i izvođači, nadzorni organi, svi ljudi koji su učestvovali u ovom projektu. Obnoviti Vijećnicu nije bio jednostavan zadatak. Ljudi su poprilično izgubili osjećaj šta je Vijećnica, kako ona izgleda iznutra i koje to bogatstvo ona ima. Znam da i građani i posjetioci jedva čekaju da to dožive. Vijećnica je sada nova, ali ljudi kada uđu u nju imat će osjećaj da se vrijeme vratilo 120 godina unazad", zaključio je Mulaomerović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: