{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Analitičari: 2014. godina donosi političke sukobe i podanički mentalitet građana

2.1.2014. u 14:30
0
80
Analitičari: 2014. godina donosi političke sukobe i podanički mentalitet građana
0
Analitičari: 2014. godina donosi političke sukobe i podanički mentalitet građana
Ukoliko bi pokušali nabrojati šta je aktuelna vlast u BiH uradila od zadnjih općih izbora, a naročito u 2013. godini, moglo bi sve stati u dvije rečenice. Godinu koju smo ostavili iza sebe obilježila su preslagivanja vlasti, beskonačni pregovori o provedbi presude "Sejdić-Finci" po evropskim destinacijama, raspad tri-četiri koalicije, protesti koji su na kraju ispolitizirani, oprstrukcije, jad i bijeda. Ni ova pred nama neće biti bolja.
Na pitanje šta nam donosi godina u koju ulazimo, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz kaže da ne očekuje ništa dobro od onih koji vedre i oblače u državi, naprotiv.

"Očekujem produbljivanje krize, otvaranje hrvatsko-bošnjačkog političkog sukoba, još brže siromašenje zemlje, finansijsku zavisnost o međunarodnim finansijskim institucijama, uvećanje bogatstva političkih elita i podanički mentalitet građana" , kaže profesor Kazaz.

Bošnjačko-hrvatski politički sukob


Pitanje na kojem je sve zapelo je svakako implementacija presude "Sejdić-Finci". Svaki put nakon izleta u neki od evropskih gradova lideri kažu da nikada nisu bili bliže dogovoru, što je i logično, jer to je pitanje vremena koje protiče, pa se samim tim nešto približava, a ne zasluga šestorke ili sedmorke. Ceh svakako plaćaju građani i svaka dosadašnja sankcija, a stagnacija zemlje na putu ka euroatlanskim integracijama je najteža, tiče se jedino građana.

"Ono što u javnosti nije prisutno jeste vrlo jasna orijentacija predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da radikalizira bošnjačko-hrvatski politički sukob i da u pokušaju da u što većoj mjeri zacementira državnost RS-a, dođe do trećeg entiteta ili kvazi entiteta", kaže Kazaz objašnjavajući svoje viđenje u vezi sa presudom "Sejdić-Finci".

U izbornoj godini, bar bi to trebala biti, prof. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta u Tuzli kaže da ne možemo očekivati ništa drugo do nerazumijevanja, bahatosti, podjela, nesigurnosti, korupcije i beščašća svake vrste.

"Usvajanje te preside je postao simbol podjela i inata. Suštinski ne postoji razlog za neimplementiranje presude, međutim njeno neprovođenje je potrebno da bi svako istrajao na svom konceptu i da bi se na neki način demonstrirala sila. Ukratko, ona je simbol isključivosti tih etno-klerikalnih koncepata. Moguće je da bude nekih promjena, to naravno zavisi o svijsti glasača, koju je opet teško mjeriti, ali to svakako neće biti promjene koje su željene i koje su nam potrebne", ocjenjuje Osmančević.

Na izbore u BiH ne izlazi gotovo polovica glasača, jer smatraju da će svojim ignoriranjem moći nešto promijeniti, a oni pola koji izlaze na izbore, glasaju za pogrešne koncepte, ne bune se i imaju niz privilegija, dodaje Osmančević.

"To je recimo pustošenje fondova za boračko-socijalnu zaštitu, sve se razdjeljuje po ideološko-stranačkoj liniji i ti glasači koji su nas doveli tu su svjesni da su glasali za pogrešne i da će patiti zbog toga, ali im daju glas jer ih smatraju svojima. Svako glasa za svoje i to je stranačko-ideološki, plemensko-rodovski i famililijarni, koruptivni, nepotistički koncept. Oni će i dalje glasati za takav koncept. Trenutno svuda u Evropi imate jačanje desnice, kod nas se također te desne ideologije ponovo bude i demonstriraju moć i silu kroz neskriveni govor mržnje, tako da će još više biti zastrašivanja i mržnje, podjela, pa možda čak i neki incident, što je sve u cilju predizorne kampanje i slanja signala da sa tim 'tvrdim' momcima neće ići tako lako, da se neće odreći vlasti i privilegija u kojima uživaju već više-manje 20 godina", ocjenjuje Osmančević.

Svi će ponovo glasati za "svoje"



On ocjenjuje da bi promjene u BiH mogle napraviti stranke liberalne orijentacije i eventualno centra, ali da nisu dovoljno jake u smislu stranačkih i političkih kapaciteta te da ne rade dovoljno, ne šire i ne promoviraju dovoljno svoje ideje. "Te stranke bi mogle nešto napraviti, ali imam osjećaj i da se boje da nešto urade. Preuzeti vlast u ovakvom stanju nije ništa što je dobro, što normalnom čovjeku otvara prostor za rad. Međutim, za vlast se otimaju oni koji su korumpirani i koji žele ušićariti nešto za sebe. Za njih je to odlično da dođu na vlast u tom metežu kako bi radili šta hoće, kao što i rade, i kako ne bi odgovarali, kao što i ne odgovaraju", zaključuje Osmančević.

Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović također ne gleda optimistično na 2014. godinu, za koju vjeruje da ništa bitno neće donijeti, bez obzira što je izborna.

"Prije svega razlog tome je što nema ko učiniti nešto, kada je riječ o političkim strukturama. Imat ćemo istu situaciju, Srbi će glasati za Srbe, Hrvati za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake, ostali koji se tako vode u našim aktima ne znam za koga će glasati, ali sve će ostati isto, još jednu godinu ćemo provesti u tom praznom prostoru. Koliko znam i koliko uopće o tome mislim, čini mi se da političke snage koje mogu donijeti značajnu promjenu ne postoje. Politički okvir u BiH je već dugo popunjen, nema praznog prostora za neke nove ljude. Ove stranke što su osnovali Željko Komšić ili Dragan Čavić će se boriti tek da pređu izborni cenzus i uđu u parlamente", smatra Živanović.

U svakom slučaju ne treba zaboraviti da je BiH zemlja u kojoj je više od pola miliona nezaposlenih, da smo prvi po korupciji u Evropi, da je godinama sve isto, samo se smjenjuje nekoliko stranaka na vlasti. Godina pred nama, 2014., je već izgubljena, ocjenjuju mnogi, ali to ne znači da na izborima koji su pred nama ne možemo bar pokušati nešto promijeniti.




Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: