I nakon dva mandata u Bijeloj kući opisivao je samog sebe kao "građanina – političara". Poput svojeg prvog idola Franklina Roosevelta, opirao se svakoj klasifikaciji. Iako je bio najstariji američki predsjednik, utjelovljivao je mladenački duh; iako je bio jedini razvedeni predsjednik, zagovarao je porodične vrijednosti; poticao je obnovu religioznosti, ali je sam rijetko išao u crkvu, a unatoč neprestanom hvaljenju vojničkog duha, Drugi svjetski rat proveo je snimajući filmove u Hollywoodu.
New York Times piše da je Ronald Reagan u svoje doba zemlji gladnoj heroja, oslabljenoj Vijetnamom i poniženoj Iranom, ponudio viziju nove veličine. Propovijedajući vrijednosti manje vlade, nižih poreza i jače vojske, predsjednik Reagan je vratio optimizam u Bijelu kuću. Uspio je, piše newyorški dnevnik, iskazivati Rooseveltov optimizam, vjeru u ruralnu Ameriku Dwighta Eisenhowera i snagu Johna Kennedya.
Los Angeles Times podsjeća da je predsjednika Reagana u Bijeloj kući uspio naslijediti samo jedan demokrat Bill Clinton, koji je i sam prihvatio mnoge ciljeve svojih političkih protivnika konzervativaca. Reagan je, piše Times, inspirirao misionarski korpus konzervativaca koji danas drže niz dužnosti u vladi diljem zemlje.
"Reaganovo najveće naslijeđe bilo je konzervativno domoljubno raspoloženje, koje se pojavilo u doba njegova dva mandata", piše najtiražniji američki dnevnik USA Today.
"Njegov optimizam često je neutralizirao njegove ideološke protivnike. Uz optimizam, smisao za retoriku, lik brižnog djeda koji je njegovao, i njegova sposobnost da o najzamršenijim pitanjima govori jednostavnim jezikom učinili su ga simbolom, te i danas definiraju konzervativni pokret", piše USA Today.