{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Almir Salihović: Četiri godine prođu, brzo će pasti oni koji ukaljaju našu ideju

10.10.2014. u 08:33
168
24
Almir Salihović: Četiri godine prođu, brzo će pasti oni koji ukaljaju našu ideju
168
Almir Salihović, jedan od aktivista inicijative "Glasaću za Srebrenicu" i koordinator Koalicije "Prvi mart" za Klix.ba je govorio o očekivanjima od stranaka članica Koalicije "Domovina" u RS-u, rješvanju prioritetnih pitanja za povratničku populaciju u tom entitetu, diskriminiranoj djeci povratnika u obrazovanju, ideji političkog jedinstva stranaka koje su mladi aktivisti okupili za isti stol..., o kandidaturi Emira Suljagića.
Almir Salihović
Almir Salihović


Bili ste dio projekta "Glasaću za Srebrenicu", a potom i "Prvog marta" koji je zaslužan za formiranje koalicije "Domovina". Nakon svega, koliko je još ljudi ostalo okupljeno u "Prvi mart" i kakvo će biti njegovo djelovanje nakon izbora?

Iz akcije "Glasaću za Srebrenicu" koja je 2012. godine izborila neovisnog i zajedničkog kandidata za načelnika Oćine Srebrenica, izrodio se “Prvi mart”, kao pokret koji je okupio desetine organizacija i pojedinaca, u zemlji i svijetu. Naša snaga je u tome što okupljamo ljude različitih profila, obrazovanja, drugačijih političkih uvjerenja, ali ih spaja činjenica da vjeruju da Bosna i Hercegovina može opstati samo onoliko koliko probosanskih snaga ima na području entiteta RS.

Nakon što “Domovina” napravi rezultat na izborima, povratnici će imati priliku da ponovno budu značajani politički faktor, prevaga između ostalih. Mi ćemo nastojati biti u stalnoj komunikaciji sa onim kandidatima koji budu izabrani, te raditi na bazi platforme “Domovina” koju smo mi napisali. Vrlo brzo nakon izbora ćemo znati ko će ostati vjeran ideji jednog drugačijeg pristupa politici koju smo mi ponudili.

Aktivisti "Prvog marta" su, što je javnosti poznato, mnogo radili na terenu kako bi što više glasača bilo registrirano za ove izbore i kako bi se na karaju krajeva i formirala koalicija "Domovina". Koliko ste vi u "Prvom martu" zadovoljni onim što je sada na listama te koalicije ponuđeno biračima?

Naši aktivisti su radili na području Bosne i Hercegovine u povratničkim zajednicama, u deset evropskih država, ali i u Sjevernoj Americi i Autraliji. Mnogo naših sugrađana okupljenih oko određenih organizacija, klubova i džemata u dijaspori, dali su veliki doprinos da udvostručimo broj novoregistrovanih glasača iz inozemstva.

Naš prioritet je bilo formiranje zajedničke liste, jer je to jedan od preduvjeta za uspjeh na izborima. U toku pregovora je bilo potrebno pomiriti različite stavove i interese političkih stranaka, i nažalost nismo bili u mogućnosti da postavljamo kriterije za predlaganje kandidata. Na listi “Domovine” ima mnogo veoma iskusnih političara, ljudi sa različitim iskustvima i sposobnostima, siguran sam da zajedničkim djelovanjem poslije izbora, možemo unaprijediti položaj povratnika u RS. S druge strane, moram ovdje podržati i mlade snage za koje je vrijeme došlo, iz različitih stranaka, ali sa istom vizijom povratka i opstanka.

Pojedine stranke u okviru "Domovine" kandidirali su ljude koji su već godinama u politici i u lokalnim ili entitetskim skupštinama. Građani, povratnici, u RS-u od njih nisu imali neke koristi. Naprotiv, često su mediji pisali da su oni radili protivno povratničkim interesima. Kako vi gledate na to da su oni ponovo kandidati?

Pazite, koalicija “Prvi mart” je dovela za jedan sto "zaraćene" strane u povratničkoj zajednici, ljude koji su stavili sve po strani, te spremno krenuli u zajednički posao. Konačno, maksimum dogovora koji smo mogli postići jeste raspored pozicija koje pojedinim strankama pripadaju na kandidatskim listama. Budući da su liste otvorene, na strankama je odgovornost da izaberu najbolje kandidate unutar svojih struktura, a glasači će znati odrediti za koga glasati sa liste. I ja bih volio da to budu mladi, obrazovani i novi ljudi, ali nam je potrebno raditi i na tom spoju mladosti i iskustva.

Ako "Domovina" ostvari bar djelimično rezultat kakav ste priželjkivali, šta je vama garant da će raditi u interesu povratničke populacije i na kraju krajeva države BiH, i da će se držati zajedno u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ako budu njen dio u RS?

Prije svega da kažem da su SNSD i Milorad Dodik tražili zabranu rada “Prvog marta”. Postoje izjave gdje SNSD-ovci govore da će raditi sa svima osima sa kandidatima “Domovine”. Nakon Vrbanjaca i Konjević Polja gdje su za njih naša djeca građani drugog reda, nakon zabrana okupljanja u Prijedoru, nakon srebreničkih majki pred sudovima, nepriznavanja bosanskog jezika, ukoliko se neko stvarno bude drznuo da radi na skupštinskoj većini sa Dodikom, izdat će ne samo nas, već i sve normalne i čestite građane ove zemlje, bez obzira na njihovu nacionalnost. Konačno, oni su potpisali dokumente, njihovi predsjednici se obavezali na set pravila i programskih smjernica. Za historiju je period od četiri godine kratak, vrlo brzo će pasti oni koji se usude ukaljati našu ideju jedinstvene linije u RS-u.

Emir Suljagić, bivši koordinator "Prvog marta" i "Glasaću za Srebrenicu" je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH. Koje je vaše mišljenje o njegovoj kandidaturi?

Sa predstavljanja Koalicije
Sa predstavljanja Koalicije "Prvi mart" u Sarajevu


Kada smo 2012. godine pokrenuli akciju registracije u Srebrenici, nisam se mogao pomiriti sa činjenicom da novi načelnik bude neko ko negira genocide i ko se bori protiv povratka. Politički lideri nisu shvatili važnost problema, pozivali na nekakve bojkote, nadali se da će nas međunarodna zajednica izvući. Tada se pojavio Emir Suljagić, unio novu energiju, koja je učinila da se naš glas čuje od Sarajeva do Banje Luke. Od Suljagića sam naučio mnogo, te sam uvjeren da ništa od “Glasaću za Srebrenicu”, od “Prvog marta”, kao i od “Domovine” ne bi bilo da nije njega. Suljagić je svoj posao završio i svoju misiju ispunio, te ga podržavam u njegovom daljem radu. Želim mu puno uspjeha i vjerujem da će građani ove zemlje podržati njegov plan i ideje koje zastupa. Treba nam čovjek koji dolazi iz bošnjačke zajednice iz RS-a, to je jedna snažna poruka bitna za državnost Bosne i Hercegovine. Ukoliko se svedemo na sarajevske lidere, malo šta će od domovine ostati.

O Ramizu Salkiću, kandidatu za predsjednika/potpredsjednika RS-a?

Pratim Salkićev rad, dosta sam o njemu čuo od naših sugrađana te medija. Ono što znam je da se radi o upornom čovjeku koji zna šta hoće, da vjerujem da će biti spreman na saradnju i nakon izbora, kada kao kandidat “Domovine” bude izabran za potpredsjednika eniteta RS.

Ukoliko "Domovina" nakon izbora bude značajan politički faktor u RS, šta je ono što ćete zahtijevati od tih stranaka, koji su prioriteti na kojima bi trebali raditi?

Smatram da trebamo raditi na organizovanju bošnjačke povratničke zajednice u vezi sa pojedinim problemima. Na primjer, pitanja priznavanja civilnih žrtava rata, zaštite imovine, obilježavanja spomenika, budžetske podrške udruženjima žrtava, uklanjanju diskriminacije u pristupu zapošljavanju. Sloboda i pravda, dostupnost i ravnopravnost, povratak i opstanak, ključni su elementi platforme “Domovina”. Evo ja Vam obećavam da ćemo do sredine jula 2015. sastaviti prvu analizu, te nepristrasno i objektivno javnosti predočiti ko je dokle stigao sa svojim obećanjima.

Javnosti je dobro poznata priča o nemogućnosti da djeca Bošnjaka u RS izučavaju nacionalnu grupu predmeta. Ko je morao uraditi više da se ovaj problem riješi?

Almir Salihović: Više je moralo uraditi Ministarstvo prosvjete i kulture RS. Poslije njega odgovoran je OSCE, koji je i uspostavio trenutno stanje u obrazovanju u BiH. Ključna pomoć i inicijativa stigla je od federalnih ministara Adila Osmanovića i Damira Mašića. Pitanje obrazovanja još je daleko od riješenog. Mislim da moramo ići korak po korak, osloboditi nastavu određenih utjecaja većinske etničke zajednice u RS-u, te pomjerati se. Nisam optimista da će se institucionalno nešto veliko napraviti u vezi s tim pitanjem, te se nadam da će Islamska zajednica krenuti u registraciju i izgradnju otvorenih škola u RS-u, na način kako to čine katolički školski centri. Dakle, škole koje nisu ekskluzivno bošnjačko-muslimanske, već otvorene škole u kojima se ne uči dominaciji i mržnji, već toleranciji i dijalogu.

Kakav je plan djelovanja "Prvog marta" nakon izbora?

Nakon izbora idemo raditi dalje. Moramo osigurati da ideja nastavi živjeti. Mi smo danas pokret sa više od pedeset ljudi koji su neposredno uključeni na različitim inicijativama. Nastavit ćemo raditi u interesu povratnika, te smatram da ćemo iz svega izaći mnogo jači, nego kako nam neki ‘dušebrižnici’ to predviđaju. Spremni smo ići dalje. Moramo na konkretnim stvarima pomoći povratnicima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: