{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Aktivno slušanje je ključni element uspješne komunikacije

9.4.2012. u 16:30
2
1
Aktivno slušanje je ključni element uspješne komunikacije
2
Aktivno slušanje je ključni element uspješne komunikacije
Aktivno slušanje predstavlja uživljavanje u ono o čemu osoba koju slušamo govori, kao i razumijevanje sadržaja koji je izgovoren. Za aktivno slušanje je bitno da slušalac donese odluku da želi slušati, da osobu koja govori gleda u oči, da ne govori previše, ne prekida sagovornika dok govori, da nauči šutjeti, i naravno, da sluša.
Slušanje je jedna od najvažnijih vještina čovjeka. To koliko dobro možete slušati ima veliki utjecaj na kvalitet vašeg odnosa s drugima.

Mislite da je slušati jednostavno? Studije pokazuju da prosječan čovjek pamti između 25 i 50 posto onoga što čuje. To znači da, kada razgovarate s nekim 10 minuta, slušateljeva pažnja traje manje od pola razgovora.

Slušanje u velikoj mjeri utječe i na odnos između roditelja i djeteta. Može se reći da je slušanje vitalan dio roditeljstva. Djetetu, a posebno tinejdžeru, je vrlo važno da u roditelju može imati prijatelja koji će ga saslušati bez osuđivanja i s puno razumijevanja.

To je moguće postići aktivnim slušanjem – tehnikom kojom slušatelj nastoji ne samo slušati riječi koje druga osoba govori, već razumjeti poruku koju tim riječima šalje. Aktivni slušatelj pri tome ne daje svoje mišljenje o problemu, već šalje poruku da je dobro shvatio kako se govornik osjeća i daje mu šansu da sam riješi problem.



Aktivno slušanje je komunikacijski alat koji može pomoći roditeljima i tinejdžerima da lakše razgovaraju jedni s drugima i jasno se razumiju. Aktivnim slušanjem roditelj pomaže djetetu da samo shvati šta osjeća.

Za tinejdžere i njihove roditelje pubertet je vrlo turbulentno razdoblje. To je vrijeme kada tinejdžer sazrijeva, a ipak zadržava neke oblike djetinjastog ponašanja. Kao roditelj tinejdžera često se možete osjećati kao da vaše dijete govori potpuno drugačijim jezikom od vas. Ipak, važno je slušati svoju djecu tokom tinejdžerskih godina, jer je to ključno vrijeme kada se formira njihov identitet i kada preuzimaju kontrolu nad svojim uvjerenjima i vrijednostima.

Ciljevi aktivnog slušanja:

- Pojasniti značenje izrečenog: Čujem da si ljut na Ervina, je li tako?
- Saznati više o mislima, željama i osjećajima onoga koga slušate: Reci mi nešto više o svojim planovima za vikend.
- Poticati argumentaciju: Šta se poslije dogodilo? Kako si se zbog toga osjećao?
- Poticati na razmišljanje i otkrivanje novih saznanja: Šta misliš koje su tvoje opcije u ovom trenutku?
- Priakupiti više činjenica i pojedinosti: Šta se dogodilo prije nego je započela tuča?

Kako aktivno slušati

Aktivan slušatelj je usredotočen na osobu koja govori i pri tome:


- Postavlja pozitivna pitanja; uvježbajte postavljati pitanja na način koji omogućava vašem djetetu da osjeti potrebu odgovarati istinito.
- Sluša bez osuđivanja.
- Parafrazira; ponovite ono što ste čuli kako biste bili sigurni da ste razumjeli ono što vaše dijete govori. Npr., ako vaš sin kaže: “Mrzim matematiku i nastavnicu, jer nam nikad ne dopušta da radimo nešto što je zanimljivo”. Vi to možete parafrazirati sljedećom rečenicom: “To zvuči kao da imaš problema s matematikom i da se zbog toga osjećaš frustrirano i dosadno ti je”.
- Suosjeća sa svojim djetetom; uzmite vremena i sagledajte stvari iz pozicije svog djeteta. Da biste suosjećali, trebate ignorirati svoju, odraslu percepciju situacije, na trenutak i prihvatiti osjećaje, misli i ideje svog djeteta kao svoje. Biti empatičan ne znači da se morate složiti s djetetovim mišljenjem. Ne znači da trebate popustiti, ili dopustiti djetetu da postavi svoja pravila kako biste izbjegli sukob. Empatija znači da ne odbacujete njegovo mišljenje kao smiješno ili glupo. Prihvatanje mišljenja, osjećaja i želja djeteta povećava šanse da će vaše dijete i u budućnosti poželjeti s vama podijeliti probleme s kojima se suočava.

Učinkovito aktivno slušanje:

- Nemojte pretpostavljati da znate šta vaše dijete misli. Nemojte pokušavati završavati njegove rečenice ili na kraju odgovarati sa “Znam kako se osjećaš”.
- Pitajte za pojašnjenje pitanjima poput: “Šta si mislio kada si rekao da sam se loše ponio prema tebi?”, “Rekao si da je nastavnica bila neuračunljiva, šta to znači?”.
- Postavljajte otvorena pitanja koja započinju riječima kako, kada, šta, ko, gdje, koliko..., koja doprinose poticanju i produbljivanju razgovora. Ako postavljate zatvorena pitanja, koja počinju sa da li, jeste li, znate li..., ograničavate raspon mogućih odgovora i sugerirate da već znate kakav će odgovor biti.
- Pitajte dijete da iznese svoje mišljenje o nastaloj situaciji, prije nego počnete davati savjete kao npr. Koja su moguća rješenja za ovaj problem? Šta misliš da bi se trebalo dogoditi?

Aktivno slušanje zahtijeva puno energije, truda, koncentracije i vježbe. Nije lako i ne može proizvesti rezultate preko noći, ali svaki novi razgovor između vas i tinejdžera primjenom tehnike aktivnog slušanja bit će lakši, a tinejdžer će kroz takve razgovore vremenom i sam naučiti tehniku aktivnog slušanja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: