BiH
4

Aktivisti romskih udruženja u BiH upozorili na probleme romske populacije

FENA
Romi kao najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su opsegom i dinamikom implementacije akcionih planova u sklopu međunarodnog projekta "Dekade inkluzije Roma 2005.-2015." kojem je BiH, u međuvremenu, pristupila.

Voditelj Centra za podršku, informisanje i zajedničko djelovanje romskih nevladinih organizacija s područja FBiH Mujo Fafulić istaknuo je danas na pres-konferenciji da se pripadnici romske polulacije i nadalje suočavaju s različitim problemima u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, stambenog zbrinjavanja i uopće participiranja u političkom životu BiH.

Ove tvrdnje ilustrirao je podacima o tome da zaposlenost Roma u BiH ne dostiže niti jedan posto ukupne romske populacije, te da je broj romske djece koja su uključena u proces obrazovanja i obrazovni sistem manji od 35 posto od njihovog ukupnog broja.

Fafulić je, istovremeno, ocijenio da većina romske populacije, kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje, nema adekvatne uvjete za život, kao i da se nastavlja njihova marginalizacija i diskriminacija, a i manipulacija, što je naročito izraženo u predizborno vrijeme kada bh. političke stranke pokušavaju "kupiti" njihove glasove temeljem lažnih obećanja.

Dodao je da u periodu od 2008. godine, kada je BiH pristupila Dekadi inkluzije Roma, nisu ostvareni prioriteti i ciljevi njihove društvene integracije.

O teškom stanju, u različitim segmentima govorili su istaknuti aktivisti romskih udruženja iz Sarajeva, Visokog, Viteza i Zavidovića - Dragiša Radić, Mujo Musić, Sabahudin Tahirović i Muhamed Tahirović, fokusirajući se na odsustvo neophodnih izdvajanja za obrazovne potrebe romske djece.

Pozvali su u tom kontekstu nadležne institucije u BiH da se dodatno angažiraju, potcrtavajući da je kvalitetno obrazovanje jedini pouzdan put za izlazak iz kruga marginalizacije i socijalne izolacije, kao i ključ za prevazilaženje ekstremnog siromaštva.

Usto, romski aktivisti su ukazali na prisutne pojave diskriminacije, koja se ogleda u pokušaju ometanja rada njihovih udruženja, segregacije u školama, te nemogućnost ostvarivanja prava iz domena pasivnog biračkog prava (kandidiranja za visoke funkcije u državnim organima), a što je posljedica neprovođenja odluke u predmetu "Sejdić i Finci".

Bilo je riječi i o stanju u pojedinim lokalnim sredinama, uključujući i reduciranje prava romske djece u pogledu osiguranja udžbenika za tekuću školsku godinu, te ukidanje minimalnih stipendija i užine za učenike.

Aktivisti romskih udruženja uputili su apel pripadnicima ove nacionalne manjine da ne posustaju u borbi za vlastita prava, te da istraju na planu afirmiranja njihovog statusa u društvu, kako je to definirano dokumentima donesenim u toku Dekade inkluzije Roma, koja će, kako su najavili, najvjerovatnije biti prolongirana i nakon 2015. godine.

Vijeće ministara BiH je u julu 2008. usvojilo akcione planove u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvenog osiguranja Roma, kao najugroženije i najbrojnije nacionalne manjine u BiH, za što je izdvojeno oko tri miliona KM.