{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Akademik Mirko Pejanović u Goraždu: BIH treba odgovornije političke elite

25.11.2015. u 15:25
19
8
Akademik Mirko Pejanović u Goraždu: BIH treba odgovornije političke elite
19
Delegacije zvaničnika BPK Goražde položile su cvijeće na spomen obilježje "Goražde grad heroj svojim braniocima“ odajući počast svim braniteljima BiH, učenjem fatihe i minutom šutnje. Delegacije su obišle i spomen obilježja i mezarja u Kolijevkama a potom prisustvovali svečanoj akademiji povodom Dana državnosti BIH u Centra za kulturu.
O značaju ovog datuma kroz historiju govorio je prof. dr. Mirko Pejanović, akademik i član Ratnog Predsjedništva RBIH, podsjećajući na historijske činjenice i događaje koji su prethodili sjednici ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, na kojoj je obnovljena državost BIH. Osvrnuo se i na važne odluke donešene u tom periodu, između ostalih i Deklaraciju o pravima građana kojoj se, kako je kazao, ni danas nema šta dodati.

"Deklaraciju o pravima građana izvorno je napisao antifašista Hamdija Čemerlić, učesnik NOB-a i antifaštističkog pokreta, vijećnik ZAVNOBIH, vijećnik AVNOJ-a , nikada nije bio član Saveza komunista, ali je poslije bio dekan Pravnog fakulteta, akademik, osnivač Islamskog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Islamske zajednice. Ja sam imao čast, kao studentski aktivista, upoznati tog čovjeka. To je bio čovjek institucija, a to izdvajam iz razloga što je on kao doktor nauka, svoje znanje prije rata studirajući u Parizu, prenio u ovu deklaraciju i primjerio joj, one, tada, evropske standarde našim uslovima. A to znači da prva tačka te deklaracije kaže ovako: 'Da država BIH garantuje nacionalnu ravnopravnost svojim narodima'.., po imenu i prezimenu, to su mogli samo antifašisti tako sastaviti, a time je cementirana osnova državnosti, svima sloboda i svima ravnopravnost“, kazao je Pejanović.

Akademik Pejanović govorio je o periodu u kojem je uslijedilo zaokruživanje ideje ZAVNOBIH-a u smislu izgradnje i uspostave države BIH, teškim poslijeratnim godinama ali i dobu koje su historičari van prostora BIH nazivali zlatnim, a riječ je o periodu od 60-tih do 90-tih godina. Pejanović podsjeća da je od 150.000 zaposlenih koliko ih je bilo 50-tih godina, BIH zaposlila milion ljudi, da je nakon Sarajevskog izgradila još tri univerziteta, svoju Akademiju nauka, 1.000 škola, asfalte i ceste do sjedišta svih 109 općina, te podigla generacije novih kadrova dok je na mapi privrednih preduzeća Jugoslavije imala tri najveća izvoznika, Energoinvenst, Šipad i Unis.

Govoreći o periodu raspada Jugoslavije te volji većine građana BIH da birajući svoju politčku budućnost odaberu suverenu, nezavisnu i međunarodno priznatu BIH , za što se opredijelilo 64 posto građana, između ostalog je kazao:

"Oni koji osporavaju referendum moraju znati da 64 posto ne može biti i bez srpskog naroda, to je svim matematičarima jasno“, kazao je Pejanović.

O periodu u kojem je protiv BIH poveden rat za destrukciju, njeno uništenje i podjelu Pejanović je kratko podsjetio i na ulogu ratnog Predsjedništva čiji je član bio.

"Otpor i odbranu BIH, u njenom integritetu i suverenitetu, njenom multietničkom biću organizovalo je ratno Predsjedništvo, to se nedovoljno ističe, a na čelu tog Predsjedništva bio je Alija Izetbegović. Ja sam bio jedan od članova. Malo se zna da je od sedam članova ratnog Predsjedništva četiri ili pet bilo iz opozicionih partija. Vodili smo odbranu BIH na dva stuba, jedan je bio oružani otpor Armije RBIH, multietničke armije a drugi, pregovori unutar Međunarodne zajednice i njeno pridobijanje za integritet i međunarodno pravni subjektivitet ove zemlje“, podsjetio je akademik Mirko Pejanović prisjećajući se i riječi prvog predsjednika BIH, Alije Izetbegovića 1996.godine koji je tada istakao da je 'BIH imala stradanje kakvo nikad u prošlosti nije imala ali i sreću da njome u ratu rukovodi skupina ljudi koji su bili jednako odani toj zemlji i jednako patrioti'.

Pejanović je na akademiji u Goraždu kratko govorio i o Dejtonskom mirovnom sporazumu kojim je uspostavljen mir u zemlji ali i činjenici da je on nanovo uspostavio međunarodne garancije, suverenitet, integritet, te da je kao rijetki međunarodni mirovni sporazum doveo vojne, mirovne ali i civilne snage da implementiraju mir zajedno sa demokratkim snagama u BIH.

"To znači da je 'Bosansko pitanje', pitanje države BIH internacionalizirano i da je ono u odgovornosti Međunarodne zajednice a to znači izgradnja BIH i njenih institucija do njene samoodrživosti i članstva u Evropsku uniju i NATO savez. BIH ima svoja prirodna bogatstva i ljudske resurse da može izgraditi svoju evropsku poziciju da bude članica Evropske unije. Zato joj treba više demokratije, više odgovornosti i odgovornije političke elite. Vjerujem da i vi živite za tu ideju, ja vam u to ime želim kazati živjela BIH", poručio je između ostalog akademik Pejanović.

Čestitke povodom Dana državnosti BIH svim njenim građanima uputila je i predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde Aida Obuća.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: