{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ahmet Šantić, CIK BiH: Za odgađanje izbora 2016. potrebna izmjena ustava

A
10.12.2015. u 10:24
9
16
Ahmet Šantić, CIK BiH: Za odgađanje izbora 2016. potrebna izmjena ustava
9
Ahmet Šantić, CIK BiH: Za odgađanje izbora 2016. potrebna izmjena ustava
Foto: Anadolija
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije dobila nikakav zvaničan akt od bilo koje institucije u Bosni i Hercegovini, prije svega, od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o tome da lokalnih izbora 2016. godine neće biti, istakao je Ahmet Šantić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Parlamentarna skupština BiH je "organ koji vrši ovlaštenja koja su utvrđena Izbornim zakonom BiH, odnosno daje ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja su utvrđena Izbornim zakonom BiH", podsjetio je Šantić.


Ne prejudiciraju rješenja



"Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH su meritorna tijela koja mogu davati određene instrukcije, naloge i bilo koje druge akte koji se odnose na rad Centralne izborne komisije BiH. Mi do sada ništa nismo dobili. Ovo pitanje, znamo da je aktuelno u posljednjih mjesec-dva u medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini. U ime Centralne izborne komisije BiH mogu reći da ukoliko dobijemo zvaničan akt, tada ćemo se morati zvanično i oglasiti", naglašava Šantić. 

Priznaje da su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH razgovarali o tome šta bi se trebalo uraditi ukoliko bi do došlo do eventualne odluke o odgađanju lokalnih izbora naredne godine. 

"Ne želim da prejudiciram bilo kakva rješenja. Konačnu odluku donijet će Parlamentarna skupština BiH. Kada me već pitate, sa pravnog aspekta moram reći da bi se jedna takva odluka donijela, da bi jedan set pravnih akata trebao da doživi svoje izmjene, odnosno dopune. Prije svega, to se odnosi na ustavne tekstove, i entitetske i kantonalne, kao i statute jedinica lokalne samouprave. Jer, u svima njima definisano praktički način izbora lokalnih vlasti, dužina trajanja mandata. Radi se i o ustavnim i zakonskim kategorijama i aktima koje donose jedinice lokalne samouprave. Onaj ko misli da se to može uraditi, on vjerovatno raspolaže političkom voljom da li to može uraditi ili ne", poručio je Šantić. 

Ali, podvukao je da u Centralnoj izbornoj komisiji jednostavno očekuju zvaničan stav Parlamentarne skupštine BiH na osnovu kojeg će se tako i ponašati.

"Ako ti akti budu urađeni i u pravna procedura bude završena kao tehnički organ za provedbu izbora bit ćemo spremni da to provedemo. Ne bi sada prejudicirao, da vidimo konačnu odluku", naveo je Šantić.

Donijeti privremena rješenja za Mostar



U Centralnoj izbornoj komisiji BiH, naglasio je predsjednik, s obzirom na to da nema nikakve zvanične odluke, odvijaju se redovne pripreme za održavanje lokalnih izbora 2016. godine u Bosni i Hercegovini. 

"Već ovih dana polako ulazimo u jednu fazu pripreme i određenih podzakonskih akata kojima smo dužni da uredimo onaj izborni proces u odnosu na prethodne opće i lokalne izbore kako bi ga unaprijedili računajući na dosadašnje propise koji su trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini. Ukoliko dođe do izmjene određenih akata, sada se već otvara novo pitanje, ono vezano za rad Interresorne radne grupe, u smislu izmjene izbornog zakonodavstva i još nekih akata i mi ćemo se prilagoditi. Naše aktivnosti izmjena podzakonskih akata prilagodit ćemo novonastaloj situaciji", naveo je Šantić.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH poručio je da se u svakom slučaju spremaju za lokalne izbore 2016. godine, jer u maju, ako ne bude bilo kakvih drugih odluka, moraju biti spremni, zato što imaju zakonsku obavezu da raspišu izbore za lokalne zajednice. 

Odluka Ustavnog suda BiH iz 2011. godine vezano za Statut Grada Mostara još uvijek nije provedena, zbog čega nije bilo izbora ni 2012. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara. Pitali smo šta će se desiti ako rješenja ne bude ni naredne godine?

"Teško je odgovoriti sa ovog aspekta šta će se desiti. Nažalost, evo, ništa se spektakularno ne dešava ni ovih prethodnih godina, imajući u vidu činjenicu da izbora nije bilo ni 2012. godine. Govorim sa aspekta trenutnog stanja u Gradu Mostaru koje sigurno nije dobro. Malo sam i lično zainteresovan da se to pitanje riješi, jer dolazim iz tog grada. I ja bih volio, privatno, kao građanin Grada Mostara imati priliku da glasam na izborima za Gradsko vijeće Grada Mostara", naveo je Šantić. 

Naglasio je da je i to pitanje je otvoreno, kao i sva ostala pitanja vezano za izmjene izbornog zakonodavstva. Interresorna radna grupa je, naglasio je, počela prije više od dva mjeseca raditi na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.


Mostar - bolna tačka



"Mi očekujemo prije svega od predstavnika političkih partija, da budemo otvoreni, i u Interresornoj radnoj grupi, da nam predlože određena rješenja kako bi i kroz to tijelo ako bude potrebno prošao određeni prijedlog. I nama je poznato da u Gradu Mostaru politički subjekti rade na određenim rješenjima. Voljeli bismo da se to što prije završi i da imamo lokalne izbore u Gradu Mostaru naredne godine", ocijenio je Šantić. 

Naveo je kako u Centralnoj izbornoj komisiji BiH razgovaraju naglas o određenim pitanjima, pa tako i o Gradu Mostaru.

"Ako se ne može naći konačno rješenje o provedbi odluke Ustavnog suda BiH ili za jedan duži period, za pitanje statusa Grada Mostara može se naći čak neko određeno, privremeno rješenje. Jednostavno stvoriti uslove da imamo Gradsko vijeće koje će moći funkcionisati naredne četiri godine sa svojim izvršnom funkcijom, sa gradonačelnikom. U krajnjem slučaju, njima se može dati mandat da u nekom doglednom periodu riješe ova otvorena pitanja koja su izvan domena Centralne izborne komisije BiH, a znamo da se ovo odnosi na cjelokupno rješenje statusa Grada Mostara. To rješenje ne prejudiciram, ali mogu slobodno reći, ne ulazeći uopšte u druga rješenja, volio bih da su ona trajna i da se politički subjekti nađu i da se jedanput to pitanje Grada Mostara riješi", istakao je Šantić.

Naveo je da su sva pitanja koja zahtijevaju neku korijenitu reformu izbornog zakonodavstva, kao što su pitanje izbornog praga, izbornih jedinica, izborne formule, vlasništva mandata, otvorena, ali su, ipak, naglasio je Šantić, to politička pitanja s obzirom na njihovu važnost i, prije svega, na političke subjekte na koje se odnose.

"Ta su pitanja bila u Interresornoj radnoj grupi navođena kao mogućnost da o njima razgovaramo. Određeni su razgovori vođeni, ali jednostavno nikakve odluke nismo donosili jer upravo očekujemo zvaničan stav političkih predstavnika koji su zastupljeni u Interresornoj radnoj grupi. Očekujemo ih ovih dana, jer se jednostavno vrlo brzo moraju izjasniti o tim krupnim pitanjima. Od rješenja tih pitanja ustvari zavisi i razrada ostalih odredbi u Izbornom zakonu BiH. To je tih četiri-pet ključnih pitanja o kojima zavisi razrada i ostalih odredbi Izbornog zakona BIH. Vidjet ćemo rasposloženje političkih subjekata, a mi ćemo kao organ za provedbu izbora koji ima dosta iskustva u tim poslovima pomoći da iznađemo ta rješenja ukoliko dođe do kompromisa između političkih subjekata koji participiraju u vlasti", kaže Šantić.


Krupna politička pitanja na strankama



Predsjednik Centralne izborne komisije BiH naveo je da je "povećanje izbornog praga i političko i tehničko-izborno pitanje".

"Povećanjem izbornog praga neki politički subjekti dobivaju određene benefite na političkoj sceni, a neki će sigurno biti onemogućeni da od elektora ili stranaka postanu parlamentarni. To je čista matematika. To je stvar opredjeljenja i političke volje subjekata. Između fragmentacije političke scene, odnosno smanjenja broja političkih subjekata uslovno rečeno, ukoliko bi došlo do povećanja izbornog praga i pluralizma političke scene kojim umanjeni izborni prag omogućava teško je možda dati jedinstven odgovor", istakao je Šantić.

Konačnu odluku o eventualnom povećanju izbornog praga, naveo je Šantić, donijet će političke stranke, odnosno većina u Parlamentarnoj skupštini BiH. Inače, govori se o mogućnosti da se izborni prag sa sadašnjih tri poveća na pet posto. 

Iako je obaveza u skladu sa Izbornim zakonom BiH svake četiri godine, osim bh. entiteta RS, redefinicija izbornih jedinica na razini BiH i entiteta, FBiH nije dpsad rađena. 

"Evropski standardi u izbornom procesu propisuju da minimalna odstupanja u broju glasova i broja mandata se kreće do deset posto. Eventualno, može ići do 15 posto ukoliko se radi o izboru nacionalnih manjina. Narodna skupština RS-a je izvršila određene korekcije tako da je u dobrom dijelu, čak, možda i većinom taj princip zadovoljen između broja glasova i broja mandata između pojedinih izbornih jedinica. Nažalost, Parlament FBiH i Parlamentarna skupština BiH, tu svoju obavezu otkako je primjena Izbornog zakona BiH od 2001. godine na snazi, nisu radili određene zahvate. Tako u određenom smislu postoji disbalans u nekim područjima i dalje, mada on nije toliko izražen", naveo je Šantić.

Rekao je da je Centralna izborna komisija BiH radila određenu analizu te da ima određenih izbornih jedinica, naročito na državnom nivou iz FBiH, gdje postoje određena odstupanja, a koja bi se vrlo lako mogla otkloniti. Pitanje je javno, poručio je Šantić, a ono je postavljeno i na Interresornoj radnoj grupi, no opet "znamo adresu koja to pitanje treba da riješi". 

Uvesti krivičnu odgovornost za zloupotrebe na izborima



Slično je i kada je u pitanju način izbora biračkih odbora koji se smatraju ključnom karikom ka uspostavi transparentnih, fer i poštenih izbora. 

"Bilo je prijedloga od onih koji su za zadržavanje postojećeg rješenja do onih koja su dolazila iz Centralne izborne komisije BiH, odnosno članova koji su tamo zastupljeni, da bar predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora budu osobe koje formalno nisu kandidirane od političkih subjekata", istakao je Šantić.

Naveo je da je to pitanje nominirano te da će se vidjeti raspoloženje onih koji će donijeti konačne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

"To jeste ključno pitanje. Mislim da nije ključno samo pitanje ko predlaže kandidate za članove biračkih odbora. Bez obzira što to rade politički subjekti, a radi se o broju od preko 50.000 osoba i da ih predlaže neko drugi ne možemo zanemariti određeni politički uticaj ako ga ima, a evo čini mi se, sada ga i formalno ima, da ga ne bi bilo i na neki drugi način ako bi došlo do njihovog predlaganja od nekih drugih subjekata", naglasio je Šantić. 

Cijeni da su pitanja njihovog samog rada na samom biračkom mjestu, njihove mogućnosti da rade određene zloupotrebe, pitanje zašto to rade, u ime koga, odnosno kako ih spriječiti aktuelna i temeljna na koja treba odgovoriti.

"Poslije 19 sati imamo uvijek određenih saznanja da se neke stvari dešavaju na biračkim mjestima. Tu su prisutni i posmatrači političkih stranaka, posmatrači nevladinih organizacija. U većini slučajeva zapisnike sa tih biračkih mjesta mi dobijemo uredno i da se na tom biračkom mjestu ništa posebno spektakularno nije dešavalo. No, onda iz nekih indirektnoih izvora dobijemo da je bilo određenih zloupotreba. Teško je sve to normirati, ali je sigurno ono što mi bar iz Centralne izborne komisije BiH se zalažemo jeste uvođenje strožijih kazni, prije svega, kroz izmjene izbornog zakonodavstva, u krivičnom zakonodavstvu vezano za krivična djela iz oblasti izbora - od izbornih prevara, falsifikovanja izbornih dokumenata, čuvanja izbornog materijala", ocjena je Šantića.

Sve navedeno, poručio je, su mjesta gdje se radi o krivičnim djelima za koje smatraju da treba uvesti strožije sankcije, te da bi i organi koji donose odluke trebali bi rigorozniji.

"Znam da je ovo represivna mjera, ali čini mi se da je do sada pokušano sve i da je to jedini način da se izborni proces uozbilji i da volja naroda, odnosno ono za što ljudi odvoje jedan svoj dan u godini i kada dođu na biralište, da njihova volja ne bude zloupotrebljena i da ona ne bi predstavljala odraz nekih drugih ljudi, a ne stvarnu volju onih koji su i glasali", zaključio je Šantić.

Propisati oštrije sankcije u oblasti finansiranja



Izmjene Zakona o finansiranju političkih partija BiH su na dnevnom redu Interresorne radne grupe. Predsjednik Centralne izborne komisije BiH naglasio je kako su preporuke Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Vijeća Evrope kada su u pitanju zakonske odredbe jasne: ima ih devet vezanih za finansiranje političkih subjekata.

"Jedan dio se odnosi na odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču finansiranja izborne kampanje. Izmjene bi trebale obuhvatiti poglavlje 15 Izbornog zakona BIH i dijelu zakona o finansiranju političkih partija. Rješenja su jednostavana. Treba povećati sankcije, biti dosljedan u primjeni zakona. Preporuke GRECO-a su također, jasne i nedvosmislene šta treba uraditi u Izbornom zakonu BiH. Predlaže se uvođenje jedinstvenog računa za izbornu kampanju, strožije sankcionisanje, dosljedno provođenje zakona, povećanje transparentnosti izbornih komisija, povećanje uloge izborne administracije, odnosno Službe za reviziju koja vrši nadzor nad primjenom tog zakona. Formula je jednostavna. Svi oni koji donose zakone, u ovom slučaju govorim o zakonu na nivou Parlamentarne skupštine BiH trebali bi napravit nešto u tom smislu. Naveo sam samo par aspekata onih koje bi trebalo uraditi. Vidjet ćemo raspoloženje i političku volju onih koji zakon treba da donesu", naglasio je Šantić.

Govoreći o primjeni Zakona o sukobu interesa BiH, Šantić je istakao da je Centralna izborna komisija BiH dok je to bilo u njenoj nadležnosti "radila onoliko koliko je mogla, odnosno koliko su naše mogućnosti dozvoljavale".

"Ne bi sada želio komentarisati primjenu zakona, možda samo zato što to radi druga agencija, odnosno komisija na nivou parlamenta s tim da stručne poslove radi Agencija za prevenciju korupcije BiH. Tek nedavno praktično su stvoreni svi formalni i tehnički uslovi da bi se moglo početi sa primjenom tog zakona onako kako je zamišljen sa određenim izmjenama i dopunama koje su ga pratile. Hajde da ostavimo jedan određeni period, da budemo otvoreni do kraja, pošto su se tek te službe i formirale da vidimo kako će ići sa primjenom toga zakona. Činjenica jeste da mi par mjeseci od formalnog početka primjene tog zakona nemamo nekih izvještaja o sancijakama prema izabranim zvaničnicima. Ali, da ne prejudiciramo, da vidimo u narednom periodu kako će se stvari dalje odvijati", poručio je Amhet Šantić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: