ACIPS je ovim događajem želio doprinijeti javnom dijalogu o sjećanju na opsadu Sarajeva kao važnom društvenom pitanju. Iako je tema fokusirana na grad Sarajevo i time odaje dojam lokalne priče, ona nesumnjivo propituje univerzalne vrijednosti, kao i pitanja individualnog i društvenog sjećanja i pamćenja na rat, saopćeno je iz ACIPS-a.
Uvodničari su, uglavnom, iz aspekta svog angažmana i projekata o ovoj temi dali viđenje o važnosti procesa sjećanja na Sarajevo.
Umjetnički direktor Modula memorije, programa koji se realizira u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS i direktor Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Nihad Kreševljaković je rekao da je pitanje "Kako se sjećati Sarajeva?" suštinsko pitanje, i da je vrlo važno voditi računa o tome kako će to sjećanje utjecati ne samo na nas, već i na buduće generacije.
Kao historičar, podsjetio je na važnost sjećanja u kontekstu sprečavanja da žrtve nakon nekog vremena postanu izvršioci zločina.
Napomenuo je da se historijom treba baviti dalje od onog što je "naša boljka" imajući u vidu da i dobre stvari, ali i problemi s kojima se trenutno suočavamo imaju dužu tradiciju nego naš dnevnopolitički odnos prema njima.
Osnivačica i direktorica FAMA International Suada Kapić je iskazala zadovoljstvo što je ogromna građa koja je prikupljena u posljednjih 20 godina o ratnim dešavanjima na području bivše Jugoslavije, a naročito BiH, nazvana FAMA kolekcija, napokon prebačena u virtuelni format i tako zauvijek sačuvana.
Govoreći o budućem Muzeju opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992-1996. - FAMA kolekcija, naglasila je značaj edukacijske forme, odnosno korištenja materijala iz FAMA kolekcije.
Istaknula je da je naredna faza rada FAMA tima upravo ozbiljan i strateški pristup edukaciji i spomenula planove o formiranju stručnog tima edukatora, profesora i nastavnika, koji bi na osnovu materijala pripremali predavanja u obrazovnim instutucijama na različitim nivoima, a koja bi se oslanjala na kolekciju, odnosno Muzej opsade.
Direktor Mediacentra Boro Kontić, prisjetio se svog novinarskog rada u godinama dok je Sarajevo bilo pod opsadom i naglasio važnost čuvanja svih dokumentarnih materijala iz tog perioda.
Posebno je istaknuo značaj zgrade RTV BiH, kao javnog servisa u kojem je pohranjeno javno dobro, kao i potrebu da se podrže ljudi koji tamo rade.
Također je prisutne informirao o programu Mediacentra posvećenog obilježavanju godišnjice početka rata u BiH kroz serijal tekstova domaćih i međunarodnih novinara, ratnih reportera, medijskih radnika i svih onih koji su se našli u poziciji da učestvuju u medijskom izvještavanju.
Autor projekta i knjige "Djetinjstvo u Sarajevu 92-95." koja uskoro treba biti objavljena, autor monografije "Sarajevo - moj grad, mjesto susreta" i predsjednik Udruženja URBAN Jasminko Halilović je, kao najmlađi učesnik ovog panela, angažiran na očuvanju sjećanja na djecu Sarajeva u ratu, s prisutnima podijelio iskustvo pokušaja transfera sjećanja o ratu na generacije mladih koji su rođeni na kraju rata.
Govorio je i o Muzeju holokausta u Washingtonu kao primjeru strateškog i institucionalnog bavljenja sjećanjem.
U raspravu su se uključili prisutni koji se kroz javno djelovanje bave pitanjima sjećanja i procesima memorijalizacije - Dušan Šehovac iz Demokratske inicijative sarajevskih Srba, Mirsad Tokača iz Istraživačko dokumentacionog centra i penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak, koji su podijelili iskustva iz svog dugogodišnjeg angažmana i adresirali pitanja koja su otvorila vrlo živu i interaktivnu diskusiju koja je pokazala da je pitanje sjećanja u bh. društvu vrlo osjetljivo pitanje koje nije dovoljno iskomunicirano i da su ratne rane i sjećanja na ratna iskustva još uvijek svježa.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
