'Ugrožena' sigurnost ratnog zločinca
0

Abdić-Jelenović: Zašto Vlada FBiH ne radi ništa za Agrokomerc

Piše: E. G.
Elvira Abdić - Jelenović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Elvira Abdić - Jelenović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Kćerka ratnog zločinca Fikreta Abdića i izaslanica u Domu naroda Parlamenta FBiH Elvira Abdić-Jelenović izjavila je danas na konferenciji za medije da se još niko od nadležnih u državi nije očitovao o prijedlogu njenog oca za preuzimanje i obnovu Agrokomerca.

"Niko se nije očitovao ni o Aneksu I tog Prijedloga, a sada imamo i drugi prijedlog. Očitovali su se jedino DNZ i Općinso vijeće Velike Kladuše. Ovaj drugi dodatak je nastao kao odgovor na reakcije javnosti na Prijedlog za preuzimanje i obnovu Agrokomerca. Očekivali smo od onih koji su danas u Agrokomercu, kada smo dali svoj prijedlog da će nas pozvati da razgovaramo, ali se to nije desilo. Nakon izlaska Fikreta Abdića iz zatvora, u prvi plan u javnosti je stavljen upravo on, a u drugi plan dioničari Agrokomerca", rekla je Abdić-Jelenović.

Abdićeva kćerka je indirektno optužila i medije za hajku na njenog oca, čime je, kako je rekla, ugrožena njegova sigurnost.

"U medijima je otpočela hajka koja nije pozitivna i dobra za kretanje BiH ka EU, a to jeste narušena sigurnost bilo koje osobe, pa taman to bila i osoba koja je odslužila kaznu za najteže djelo ratnog zločina", rekla je Abdić-Jelenović i dodala da su policijske službe u BiH ocijenile da se skup dioničara Agrokomerca ne može održati zbog sigurnosnih razloga.

"Sve ovo nas navodi da općenito otvorimo pitanje sigurnosti u BiH, posebno kada imamo u vidu činjenicu da je na autora Prijedloga za preuzimanje i obnovu Agrokomerca 12 puta pokušan atentat, a da bh. javnost taj čin nije osudila", rekla je Abdić-Jelenović , optužujući i vrh vlasti u BiH da je stajao iza pokušaja atentata na ratnog zločinca Abdića.

Ona je dodala i to da se Fikret Abdić prečesto spominje u kontekstu pljačke Agrokomerca, što je negirala, ali istovremeno je rekla i to da je pljačka ove kompanije svojevrstan račun koji treba položiti pred bh. javnosti, što bi, kako je rekla, trebala uraditi vlast u BiH.

Abdić-Jelenović je prokomentarisala i presude, kao i krivične prijave protiv njenog oca, a u kojima je u javnosti već bilo govora.

"'Mjenična afera Agrokomerc" je završila nepravomoćnom presudom kojom su Fikret Abdić i još 23 osobe optuženi za četiri godine zatvora, gdje nema karaktera ni privrednog kriminala ni krivičnog djela. Sve ovo je važno zbog toga što mnogi političari u medijima lažno govore o ovom slučaju”, rekla je Abdić-Jelenović. Ona je navela i niz optužbi na račun Muje Milaka, dugogodišnjeg poslijeratnog direktora Agrokomerca, rekavši između ostalog da je kriv i zato što se postojeća postrojenja i prostorije uništavaju, odnosno da se metalna konstrukcija reže i prodaje u staro željezo. “Sve se priprema za likvidaciju Agrokomerca”, rekla je Abdić-Jelenović.

Ona je rekla da su joj se javili poslovni ljudi iz BiH, ali i van BiH, koji su zainteresirani za pokretanje Agrokomerca. Kako je rekla, najviše njih je iz srednje Bosne. "Svi oni samo imaju zahtjev da se jedan od pogona Agrokomerca instalira u mjesto odakle su oni. Podrška tih ljudi nam je poslana mailom i slično. Za one koji su u BiH to znači šansu da se zaposle, a onima koji su van BiH da se vrate".

Abdić-Jelenović je navela i to da njen otac jedini može biti partner i sagovornik Vladi Federacije kada je u pitanju Agrokomerc. Također, rekla je i to da je pred Abdićem i njegovom porodicom zadatak da dokažu kako on nije ratni zločinac.

"Zadatak nam je da osporimo tu optužbu za ratni zločin i da idemo na preispitivanje presude, nakon toga će bit otklonjena možda i ta posljednja smetnja da bi neko s Abdićem trebao razgovarati o Agrokomercu. Bez obzira na to uspjeli u ovom ili ne Vlada Federacije nije dala nikav odgovor i nije ništa uradila za Agrokomerc", rekla je Abdić - Jelenović.

Fikret Abdić, zvani Babo, je proglašen krivim zbog uspostave takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH te zato što je kao vrhovni zapovjednik takozvane narodne odbrane odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara.

Kroz 11 Abdićevih logora je prošlo između 4.000 i 5.000 građana sa prostora bihaćke regije, odnosno sadašnjeg Unsko-sanskog kantona, a prema podacima Ministarstva za boračka pitanja USK u međubošnjačkom sukobu u Krajini poginulo je 1.700 pripadnika 5. Korpusa.