Ona kaže da su 80 posto posjetilaca stranci.
"Plan je da Tunelu spasa vratimo što veću autentičnost. Postepeno izmjenjujemo postavku Muzeja koja je u vezi sa tunelom. Međutim, s obzirom da još traje turistička sezona, glavne izmjene će se izvršiti kad bude manji broj posjeta, odnosno od oktobra", kazala je Memić.
Zamisao je da se postojeće postavke, koje su također autentične, obogate novim eksponatima.
Planirano je da u tunelu u funkciju bude mali voz koji bi duž cijelog tunela od 720 metara prevozio posjetioce.
"To je jedan dugoročniji projekt. Nadamo se da ćemo u narednih pet godina uspjeti realizirati taj projekt i spojiti dvije strane tunela, tačku D i tačku B, ulaz u kuću Kolara i kuću Sloboda. Međutim, još je rano o tome govoriti. Za sada imamo plan produžiti dionicu tunela koja iznosi za posjetioce 25 metara na 100 do 150 metara", precizirala je Memić.
Ona je najavila kako će u kompleksu biti i galerijski dio gdje će biti izloženi tematski panoi i spisak svih poginulih u Sarajevu od 1992. do 1995. godine.
Cijena ulaznice za individualne posjetioce je 10 KM, a za grupne posjete (preko 30 osoba) cijena je osam KM. Za djecu do šest godina ulaz je besplatan, a za šehidske porodice i RVI ulaz je tri KM.
Sarajevski ratni tunel je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorija, koje je držala Armija RBiH (Dobrinju i Butmir) pa je tako i nazvan "Tunel D-B".
Tunel je dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 m dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 m. Tunel se u službenim razgovorima ARBiH i UN vodio pod imenom "Tunel kojeg nema". Bio je najstrožija tajna Sarajeva, jer su kroz tunel u Sarajevo stizali: hrana, oružje, cigarete i druge potrepštine.
Tokom 1994. godine u tunelu su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica i tako je olakšan transport.
Nakon rata, tunel je postao muzej i o njemu je snimljen dokumentarni film "Tunel – Tajna opsade Sarajeva".
