Univerzalna deklaracija, koja čini temelj međunarodnog zakonodavstva u ljudskim pravima, usvojena je u Parizu 10. decembra 1948. godine, nakon strašnih razaranja tokom Drugoga svjetskog rata.
Principi izloženi u trideset članova još su aktuelni u današnjem svijetu, saopćeno je iz francuske ambasade u BiH.
Usprkos zabilježenom napretku, u Bosni i Hercegovini se svaki dan krše ljudska prava, dok zemlja još snosi posljedice kršenja ljudskih prava tokom rata.
Principi Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima uvršteni su u Evropsku konvenciju o ljudskim pravima kojoj je pristupila i BiH. Oni su priznati i Dejtonskim sporazumom i čine temelj kriterija za pristupanje EU iz Kopenhagena.
Pristupanje EU zahtijeva od svake zemlje kandidata stabilnost njenih institucija ustanovljenih za garantiranje demokratije, pravne države, ljudskih prava, poštivanje i zaštitu manjina.
"Pozivamo političke dužnosnike da ispune svoje obaveze iz ljudskih prava i prihvate neophodne ustavne promjene kako bi svim građanima adekvatno garantirali ista prava pred zakonom. Ljudska prava se ne dijele, ona uključuju obaveze koje se moraju ozbiljno shvatiti", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Pozdravljen je doprinos Bosne i Hercegovine kao države članice Vijeća ljudskih prava Ujedinjenih nacija i pristupanje Vijeća ministara BiH zajedničkoj Deklaraciji o ljudskim pravima i seksualnoj orijentaciji usvojenoj na 63. zasjedanju Generalne skupštine UN-a.
Važno je da, nakon događaja koji su se desili prilikom održavanja prvog Queer Festivala u Sarajevu, vlasti BiH ponovo odbace nasilje protiv branitelja ljudskih prava i naglase važnost svih ljudskih prava, uključujući i pravo na seksualnu orijentaciju, slobodu izražavanja i mima okupljanja.
"Prepoznajemo jedinstvenu ulogu policije i drugih predstavnika vlasti zaduženih za primjenu zakona radi osiguranja zaštite i poštivanja prava i sloboda svakog pojedinca ili grupe u društvu. U tom cilju, policija je dužna da u potpunosti poštuje norme spomenute deklaracije na svim nivoima, koja je temelj odgovorne i demokratske policije", stoji u izjavi.
Dodaje se da se posebna pažnja mora posvetiti građanskim, kulturnim, ekonomskim, političkim i društvenim pravima osoba koja su lišena slobode u zatvoru ili na drugim mjestima u zatočeništvu.
"Pozdravljamo akciju branitelja ljudskih prava koji nas neprestano podsjećaju, dovodeći često u opasnost i vlastitu sigurnost, na principe koje su se obavezale poštivati države. Oni su savjest našeg društva. Poštivanje koje im dugujemo najuvjerljiviji je znak tolerantnog društva", ističe se u zajedničkoj izjavi.
