Levy je krajem jula proglašen za počasnog građanina Sarajeva zbog toga što je, kako su obrazložili iz Gradskog vijeća, pisanom riječju i filmskim jezikom svjedočio o zločinima agresora na BiH, kao i zbog toga što je vodio niz akcija u Parizu za pomoć građanima opkoljenog Sarajeva.
Levy je autor dokumentarnog filma "Bosna" koji govori o agresiji na BiH, a u kojoj portretira Armiju RBiH kao vojsku koja brani čast Evrope i Aliju Izetbegovića kao borca za kozmopolitizam i slobodu. Objavio je dnevnik koji je vodio tokom rata pod nazivom "Ljiljan i pepeo".
U intervjuu za navedeni list, ovaj ugledni filozof kazao je da je izutetno ponosan na to što je proglašen počasnim građaninom Sarajeva.
"To su četiri godine mog života. Knjiga, dva filma od kojih je jedan ("Bosna") snimljen u rovovima u Sarajevu, na prvim borbenim linijama na kojima su se Bosanci suprostavljali dvljaštvu Srba. Sjećanja na prijateljstvo sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem, bosanskim de Gaulleom, izrazito štujem i on je bio jedini čelnik jedne države kojem sam se stavio na uslugu", kazao je Levy.
Novinar opozicionog turskog lista upitao je Levyja o ulozi politike zvanične Ankare kada je u pitanju rat u Siriji.
"Ista je kao i naša, odnosno kao i ostatka Evrope. Razočaravajuća. Možda se od Turske očekivalo da, kao što je to bio slučaj u Bosni, preuzme liderstvo kada je u pitanju borba za slobodu i protiv barbarizma", izjavio je između ostalog 64-godišnji Francuz.
Osvrćući se još jednom na ulogu Turske u sprečavanju rata u BiH, Levy je kazao da u tom pogledu zvaničnoj Ankari iz tog perioda duguje veliku zahvalnost.
"Rat u BiH nije mit, naprotiv. Evropa je umrla u Sarajevu. A Turska je bila ta koja je, zajedno sa slobodnim misliocima Francuske i Evrope, u Sarajevu stala na prvu liniju odbrane vrijednosti Evrope. Zbog toga, ja dugujem veliku zahvalnost turskom narodu. Dug koji ću nositi do kraja svog života", kazao je francuski filozof Bernard-Henri Levy u svom intervjuu za turski list Cumhuriyet.
